{"id":215,"date":"2022-05-11T10:48:32","date_gmt":"2022-05-11T10:48:32","guid":{"rendered":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/?p=215"},"modified":"2022-06-15T09:28:31","modified_gmt":"2022-06-15T09:28:31","slug":"feminizmi-razlike-nedovrsena-mapa-pitanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/feminizmi-razlike-nedovrsena-mapa-pitanja\/","title":{"rendered":"Feminizmi razlike: nedovr\u0161ena mapa pitanja"},"content":{"rendered":"\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Pi\u0161e: Dragana Stojanovi\u0107<\/h3>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe title=\"Intervju - Dragana Stojanovi\u0107 &quot;Feminizmi razlike&quot;\" width=\"580\" height=\"326\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/zErryo2afs0?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"has-drop-cap\" style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Feminizmi razlike, kao feminizmi koji, oslanjaju\u0107i se na tradiciju preddrugotalasnih francuskih feminizama<a href=\"#_ftn1\" id=\"_ftnref1\">[1]<\/a> koriste postfrojdovsku i postlakanovsku teorijsko-psihoanaliti\u010dku platformu kao osnovu za upise poststrukturalisti\u010dko-feministi\u010dkih promi\u0161ljanja uvode pojam <em>razlike<\/em> kao klju\u010dan pojam od koga se dalje razgranavaju sve druge teze. Ovako postavljen pojam razlike ukazuje se ne kao relacija <em>izme\u0111u\/nasuprot<\/em> (mu\u0161karca i \u017eene u konkretnom slu\u010daju primene na studije roda), ve\u0107 kao pitanje <em>mesta<\/em> sa koga se govori, gleda ili pi\u0161e. To <em>mesto<\/em> je pre svega polno-rodno-seksualno<a href=\"#_ftn2\" id=\"_ftnref2\">[2]<\/a> i neprevedivo je, \u0161to bi zapravo zna\u010dilo da prave, <em>istinite<\/em> relacije jasne binarnosti kao takve i nema, te se time ukida i svaka nu\u017enost pisanja iz predvi\u0111enih, binarno postavljenih rodnih mesta. Iako se \u010ditava dinamika interkomunikacije orodnjenih subjekata i njihovih pozicija konstrui\u0161e oko razlike kao takve, ona je zapravo procep, razrez, fikcija jezi\u010dkih lokacija. Naravno, feminizmi razlike posebnu pa\u017enju obra\u0107aju na mesto <em>\u017eenskog<\/em> u govoru, pisanju i svakodnevnom delovanju, ali kao teorijska platforma uvode i mogu\u0107nost razumevanja rodnog mesta kao partikularnog, a ne (pred)odre\u0111enog, te tako predstavljaju korisnu osnovu za promi\u0161ljanje depatologizacije rodne nebinarnosti.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">O mestu <em>razlike<\/em> sa koga subjektivitet egzistira komuniciraju\u0107i putem Jezika koji je za subjekt uvek mesto Tre\u0107eg (mesto potpuno eksternalno subjektu, dakle mesto koje se od samog po\u010detka konstrui\u0161e kao ono koje izvodi [polnu] razliku i mesto koje jeste razlika sama) \u017dak Derida (Jacques Derrida) ka\u017ee:<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; \u201eOna [razlika] je neprevediva i uvijek po\u010dinje s neprevedivim. To zna\u010di da i na\u0161e re\u010denice valja de\u0161ifrirati kao spolnu razliku, iako ona ostaje i dalje neprevediva kao \u0161to je to i samo tijelo rije\u010di, ono ozna\u010diteljsko, <em>la lettre<\/em>; tijelo rije\u010di koju dajemo neprevedivo je kao i spolna razlika. (&#8230;) Spolna razlika se ne primje\u0107uje, ona je nezamjetljiva \u2013 ona je nerazaberivost sama. (&#8230;) Tako to NE\u0160TO nije <em>vidljivo<\/em>, ali je <em>\u010ditljivo<\/em>. (&#8230;) Ispada po svemu da je spolna razlika nesporazum sam, ili fikcija o nekom nesporazumu&#8230; (&#8230;) Razgovor u dvoje (pa i \u010ditanje) uvijek je ovakav: postoji tu i netko tre\u0107i, a to je <em>jezik sam<\/em>. (&#8230;) Jedan tre\u0107i uvijek se skriva u rije\u010di TI i insinuira spolnu razliku u njezinu najincestuoznijem (najinsektuoznijem!) dijelu: u tome vidim \u0161ansu za ono najtajnovitije, najdublje pismo, pismo <em>razlike<\/em>. Iz toga mjesta pi\u0161emo i \u010ditamo. To je tajna unaprijed zadana, unaprijed odana.\u201c<a href=\"#_ftn3\" id=\"_ftnref3\">[3]<\/a> Jezik je, dakle, ona zadatost i sredstvo putem koga se konstitui\u0161u, \u010ditaju i pi\u0161u razlike,&nbsp; a polno-rodna razlika je, su\u0161tinski, odnos subjekata sa dru\u0161tvenim\/jezi\u010dkim\/Simboli\u010dkim ugovorom \u2013 ona je <em>ugovor sam<\/em> koji ukr\u0161ta mo\u0107, jezik i zna\u010denje u proizvodnji subjekta kao takvog.<a href=\"#_ftn4\" id=\"_ftnref4\">[4]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Razlika\/razli\u010ditost, na primer, mu\u0161ke i \u017eenske (ili: maskuline i feminine) subjekatske pozicije tako nije <em>nejednak<\/em> pristup mu\u0161karca i \u017eene (koji ove pozicije internalizuju i otelovljuju) jeziku\/sistemu, ve\u0107 je u pitanju razli\u010ditost koja dolazi od su\u0161tinski asimetri\u010dnog ustrojenja datog sistema koji Isto\/Jedno (dominiraju\u0107e) razdvaja od onoga \u0161to ono <em>nije<\/em>. U datoj relacionoj strukturi mesto <em>\u017eenskog<\/em> je uvek simptom <em>razlike<\/em> kao takve. \u017dena\/\u017eensko je u datim i pod datim uslovima ono Drugo, ono \u0161to je istovremeno izgovoreno i unapred planirano u jeziku kao njegova prisutna Drugost koja podupire njegovu strukturu, ali \u017eena je i uvek odsutna Drugost jezika; ona je tu, kao nekakav parasubjektivitet koji u isto vreme govori, ali jezikom koji nije njen, u kome\/iz koga je ona neprevedivo odsutna, neizre\u010dena, nesimbolizovana do krajnosti. \u017dena je, kao Drugo, vi\u0111ena kao enigma i kao nose\u0107a pozadina jezika\/sistema. Ona je nepoznanica kako mu\u0161kom govornom subjektu, tako i samoj sebi.<a href=\"#_ftn5\" id=\"_ftnref5\">[5]<\/a> Pa ipak, ona je tu \u2013 kao zamenica u jeziku, kao parasubjekt re\u010denice, kao objekt falogocentri\u010dnih relacija: \u201eparadoks bivanja koje je u isto vreme i zarobljeno u diskursu i odsutno iz njega, o kome je neprestano govoreno ali koje je samo za sebe ne\u010dujno i neizrecivo, koje je reprezentovano kao spektakl no i dalje nepredstavljeno i nepredstavljivo, nevidljivo, ali ipak konstituisano kao objekt i garant vidljivog; bivanje \u010dije su postojanje i specifi\u010dnost istovremeno potvr\u0111ivani i odricani, negirani i kontrolisani.\u201c<a href=\"#_ftn6\" id=\"_ftnref6\">[6]<\/a> Ovo je centralni paradoks \u017eenskog subjektiviteta (ali i svakog drugog Drugog rodnog subjektiviteta) unutar falogocentri\u010dne strukture jezika. Upravo od date teze francuski poststrukturalisti\u010dki teorijsko-psihoanaliti\u010dki feminizmi otpo\u010dinju svoje teoretizacije, \u0161ire\u0107i dalje svoje teze ka pitanjima specifi\u010dnosti i uloge \u017eenskih i Drugih (id)entiteta, pozicija i pisma i tragaju\u0107i za mogu\u0107nostima prevazila\u017eenja\/transgresije fiksiranih rodnih pozicija u jeziku putem rada sa jezikom samim. Pozicija \u017eenskosti se ovde ukazuje kao pozicija rodne Drugosti koja mo\u017ee poslu\u017eiti i kao materijal\/model za teorijsko i aktivisti\u010dko razmi\u0161ljanje o dekonstruktivizaciji tvrdih rodnih binarnosti, kao i za otvaranje diskusionih prostora za depatologizaciju roda u nebinarnim okvirima.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Promi\u0161ljaju\u0107i o va\u017enosti koncepta \u017eenskosti kao mesta razlike u feministi\u010dkoj teoriji, teoreti\u010darka francuskog poststrukturalisti\u010dkog feminizma Ebigejl Brej (Abigail Bray) navodi sumu osnovnih teza i postulata poststrukturalisti\u010dkih feminizama razlike:<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">1. Zapadni sistem reprezentacije je vo\u0111en falogocentri\u010dnom libidinalnom ekonomijom.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">2. Ovom sistemu je inherentna kartezijanska hijerarhijska dihotomija um-mu\u0161karac\/telo-\u017eena.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">3. Unutar ovakve reprezentacijske ekonomije (seksualna) razlika je reprezentovana kao (seksualna) opozicija.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">4. Falocentrizam isklju\u010duje i kolonizuje (\u017eensku seksualnu) razliku kao Drugu.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">5. Iz ovoga sledi da \u017eenska seksualna razlika nema istinsku autonomiju, ve\u0107 da je pre pretopljena u maskulinu <em>ekonomiju Istog\/Jednog.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">6. Feminino kao korporealno, ili, telo kao takvo nudi libidinalnu ekonomiju koja prevazilazi logiku ove (hegelijanske) opozicije.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">7. Od vitalne va\u017enosti je to da <em>feminina reprezentacijska ekonomija<\/em> bude artikulisana tako da se represija telesnosti otkloni.<a href=\"#_ftn7\" id=\"_ftnref7\">[7]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Sagledavaju\u0107i \u017eenu kao mesto <em>razlike<\/em> (dakle, procepa!) te\u0161ko je razlu\u010diti i\/ili locirati njenu prisutnost\/odsutnost u jeziku samom. Lis Irigaraj (Luce Irigaray) se, na primer, u tom kontekstu odlu\u010duje za istra\u017eivanje mogu\u0107nosti pozitivisti\u010dkog redefinisanja mesta \u017eene u jeziku\/sistemu, tematizuju\u0107i poziciju \u017eene u jeziku kao <em>pokaz<\/em> njenog <em>postojanja<\/em>, odnosno kao mogu\u0107nost njene re-kreacije i potvrde unutar falogocentri\u010dnog. Ova potvrda se, prate\u0107i misao Irigaraj, javlja ne kao negacija, Drugost ili suprotnost, ve\u0107 kao zasebna, specifi\u010dna <em>druga\u010dijost<\/em> \u2013 ravnopravna, a ipak sasvim posebna u doma\u0161ajima i orijentacijama sa navedene pozicije: \u201eOno \u0161to zapravo \u017eelim jeste ne da stvorim teoriju o \u017eeni, ve\u0107 da osiguram mesto za \u017eensko unutar seksualne razlike.\u201c<a href=\"#_ftn8\" id=\"_ftnref8\">[8]<\/a> Ovo mesto u tom smislu ne bi se, me\u0111utim, odnosilo na otvaranje dodatnog prostora za \u0161irenje ve\u0107 postoje\u0107e ili otvaranje neke druge epistemologije o \u017eeni, ve\u0107 bi pre svega ciljalo na <em>interventni potencijal mesta razlike kao takve<\/em>. U prilog tome, Irigaraj vidi \u017eenu\/mesto razlike kao sposobniju za izazov komuniciranja Dvoje (dakle, ne Jednog i Drugog, nego ravnopravnih razli\u010ditosti oli\u010denih u rodnim pozicijama) budu\u0107i da je \u017eena i sama (ovu putanju zapo\u010dela kao) <em>razlika<\/em> \u2013 Drugost i strankinja u dominantnom jezi\u010dkom i tekstualnom sistemu.<a href=\"#_ftn9\" id=\"_ftnref9\">[9]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Julija Kristeva (Julia Kristeva), sli\u010dno Irigaraj, tako\u0111e polazi od pozicije \u017eene kao pozicije strankinje u sistemu jezi\u010dkog\/mislivog\/falogocentri\u010dnog, oslanjaju\u0107i se tim putem na postulat elementa stranog kao potencijalnog nosioca promene. Kristeva \u017eenskost vidi kao nereparabilnu negativnost \u2013 onostranost i nali\u010dje drugovrsnosti: \u201eUkoliko \u017eena ima ikakvu ulogu (&#8230;), to je jedino ona koja podrazumeva negativnu funkciju: odbijanje svega kona\u010dnog, definitivnog, strukturiranog, nabijenog zna\u010denjima u postoje\u0107em stanju dru\u0161tva\u201c,<a href=\"#_ftn10\" id=\"_ftnref10\">[10]<\/a> no k tome dodaje, preciziraju\u0107i u isto vreme usmerenost i potencijalnost ovakve negativnosti: \u201eOvakva pozicija sme\u0161ta \u017eenu na stranu eksplozije dru\u0161tvenih kodova: u revolucionarne momente.\u201c<a href=\"#_ftn11\" id=\"_ftnref11\">[11]<\/a> Neobi\u010dno je, ali ne i nelogi\u010dno (s obzirom na paradoksalnu poziciju \u017eene i \u017eenskosti unutar sistema jezika\/falogocentri\u010dnog) da Kristeva drugde iznosi i sasvim kontradiktorne tvrdnje, koje odri\u010du (\u017eeni) mogu\u0107nost transgresije Zakona, ili pak mo\u017eda samo potvr\u0111uju nu\u017enost pristajanja na Zakon radi subverzije Zakona samog:<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; \u201eNemogu\u0107nost bivanja bez ponavljane legitimacije (bez knjiga, mu\u0161karca, porodice). Nemogu\u0107nost \u2013 depresivna mogu\u0107nost \u2013 \u2019transgresije\u2019.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Ili represija u kojoj dajem drugom ono \u0161to \u017eelim od drugih.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Ili ovo vri\u0161tanje procepa, otvorena rana u mom srcu, koja mi dozvoljava da postojim jedino u \u010distili\u0161tu \u2013<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; \u2013 \u010deznem za Zakonom.\u201c<a href=\"#_ftn12\" id=\"_ftnref12\">[12]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedna od bazi\u010dnih razlika u teoretizovanju <em>razlike<\/em> kod Lis Irigaraj i Julije Kristeve jeste u tome da se kod Irigaraj koncept razlike odnosi pre svega na polno-rodno-seksualnu razliku i razli\u010ditost mu\u0161karca i \u017eene, dok je za Juliju Kristevu bazi\u010dna razlika, sa koje su i sve druge razlike spoznatljive, upravo unutar subjekta samog \u2013 koji putem Drugog u sebi izvodi (i mora razumeti!) datu razliku samim svojim postojanjem.<a href=\"#_ftn13\" id=\"_ftnref13\">[13]<\/a> Osim teoretizacija Lis Irigaraj i Julije Kristeve, za francuski feministi\u010dko-teorijsko-psihoanaliti\u010dki krug va\u017ean je i rad Elen Siksu (H\u00e9l\u00e8ne Cixous), koja pi\u0161e o teoretizaciji i tematizaciji jezika kao polja novih mogu\u0107nosti upisa \u017eenskog tela i \u017eenske specifi\u010dnosti u tekst kao osnovnu jedinicu \u017eivljene, mi\u0161ljene i inteligibilne realnosti kojom subjekt (a time i parasubjekt \u017eene) postaje\/opstaje. Siksu \u017eenu<a href=\"#_ftn14\" id=\"_ftnref14\">[14]<\/a> vidi kao mesto reformacije starih na\u010dina pisanja, kao element koji \u0107e u jezik uneti specifi\u010dnu mogu\u0107nost mekih i drugih\/druga\u010dijih na\u010dina pisanja koja \u0107e, pak, u tekst i falogocentri\u010dno upisati i \u017eenu samu \u2013 kako njeno retekstualizovano, tako i njeno karnalno telo: \u201eCenzuri\u0161i telo i cenzurisa\u0107e\u0161 dah i govor u isto vreme. Pi\u0161i sebe! Tvoje telo mora da se \u010duje.\u201c<a href=\"#_ftn15\" id=\"_ftnref15\">[15]<\/a> Prema Siksu, \u017eena nikada i ne govori bez\/van upisa sopstvenog tela u jezik;<a href=\"#_ftn16\" id=\"_ftnref16\">[16]<\/a> stoga je pronala\u017eenje\/razrada\/ohrabrivanje \u017eenskog pisma\/pisanja jedna od osnovnih strategija \u017eenskog delovanja\/intervencije.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Iako uticajne u domenima kako feminizama, tako i teorijske psihoanalize, na teorijske postavke Lis Irigaraj, Julije Kristeve i Elen Siksu neretko biva odgovarano i kritikama \u2013 \u010desto i kontradiktornim u svojoj suodnosnosti. Irigaraj tako \u010desto biva shva\u0107ena kao besomu\u010dno kriti\u010dna i revolucionarna \u201eneodgovorna \u0107erka psihoanalize\u201c koja odbija \u010ditav postulat jezi\u010dkog \u2013 O\u010dinskog Zakona rizikuju\u0107i psihoti\u010dni rastvor sistema govora, no koja i pored toga uspeva da upravo na planu svog jezika pisanja subvertira predodre\u0111eni prostor namenjen \u017eenama unutar maskulinog Simboli\u010dkog poretka.<a href=\"#_ftn17\" id=\"_ftnref17\">[17]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Kritike teorijskih pozicija Julije Kristeve mogu poslu\u017eiti kao paradigma kontradiktornih reakcija na teorijsko-psihoanaliti\u010dke feminizme poststrukturalisti\u010dkog tipa. Neke od kritika uklju\u010duju ocenjivanje teorije Julije Kristeve kao:<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&#8211; previ\u0161e esencijalisti\u010dke (koje \u017eenu sme\u0161taju u domen \u201euro\u0111ene pozicije kao sudbine\u201c) i, potpuno suprotno, radikalno antiesencijalisti\u010dke (koje, istra\u017euju\u0107i poziciju \u017eene u jeziku i Simboli\u010dkom apsolutno zanemaruju njenu korporealnost van\/iza jezika kao takvog)<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&#8211; one koje bez adekvatnog obrazlo\u017eenja i ciljnog usmerenja promovi\u0161u koncept maj\u010dinstva<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&#8211; teorije koje promovi\u0161u utopijske anarhisti\u010dke stavove<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&#8211; teorije koje odaju dozu nefleksibilnosti i konzervativizma u odnosu na teoretizaciju jezika i falogocentri\u010dnog<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&#8211; istovremeno kao teorije koje otvaraju mogu\u0107nosti intervencije i promene falogocentri\u010dnog i koje potpuno zatvaraju te mogu\u0107nosti<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&#8211; kao aistorijski nepozicionirane teorije i kao teorije koje su previ\u0161e zatvorene u istoriju socijalnih struktura<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&#8211; teorije koje ne obezbe\u0111uju \u017eeni perspektivu i mogu\u0107nost aktivnog, konkretnog politi\u010dkog delovanja i, sa druge strane, koje \u017eeni upravo daju tu mogu\u0107nost<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&#8211; teorije koje su istovremeno bitne i korisne za feministi\u010dka promi\u0161ljanja i kao teorije koje su apsolutno neupotrebljive za koncept feminizma<a href=\"#_ftn18\" id=\"_ftnref18\">[18]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Iako su teorije Julije Kristeve nailazile na ambivalentne reakcije i odziv \u2013 naro\u010dito u krugovima feminizama anglosaksonskih govornih podru\u010dja \u2013 mo\u017ee se re\u0107i da su posebno tri usmerenja njenog teorijskog rada ostavila sna\u017ean uticaj na kasnije faze feminizama drugog talasa na datom prostoru, \u0161to \u0107e naknadno otvoriti put i za teoretizacije rodno nebinarnih mogu\u0107nosti \u017eivljenja i delovanja:<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">1. njena nastojanja da vrati telesnost kao korporealnost natrag u diskurs humanisti\u010dkih nauka<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">2. njen fokus na zna\u010daj maternalnog i preedipalnog u konstituisanju subjektiviteta<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">3. njen rad na pojmu\/fenomenu <em>zazornog<\/em> (<em>abjektnog<\/em>) kroz rad na eksplikaciji faktora i uzroka represije i diskriminacije \u017eena i \u017eenskog unutar kako falogocentri\u010dnog sistema kao celine, tako i specifi\u010dnih dru\u0161tvenih diskursa, relacija i situacija.<a href=\"#_ftn19\" id=\"_ftnref19\">[19]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Rad Elen Siksu je, posebno u kontekstu nerazumevanja osnovnih hipoteza francuskog teorijsko-psihoanaliti\u010dkog feminizma, a u te\u017enji odre\u0111enih feministi\u010dkih teorijskih struja za pozitivisti\u010dkom reprezentacijom \u017eene i \u017eenskosti kao zami\u0161ljenom paradigmom feministi\u010dkog protesta, \u010desto ocenjivan kao aistorijski, nedovoljno aplikativan u odnosu na savremenu \u017eivljenu diskurzivnost, kao utopijski i nepragmati\u010dan (\u0161to se posebno odnosilo na kritiku koncepta \u017eenskog pisma), kao uzglobljen u metanarativ seksualnosti koji ignori\u0161e sve ostale narative relevantne za \u017eenski socijalni subjekt, kao idealizuju\u0107i \u2013 posebno u kontekstu teze o revolucionarnoj potencijalnosti jezika unutar mehanizma jezika samog, a neretko se kritikuje njena konceptualizacija \u017eenskosti kao romantizirana, \u0161to ide \u010dak do ta\u010dke pripisivanja biolo\u0161ko-esencijalisti\u010dkog usmerenja teorijama Elen Siksu, od kojih se ona li\u010dno, upravo kao i Julija Kristeva i Lis Irigaraj, u svojim tekstovima ogra\u0111ivala.<a href=\"#_ftn20\" id=\"_ftnref20\">[20]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U pitanju je, naravno, posledica razli\u010ditih teza i ciljeva raznolikih struktura feminizama koji su neretko ulazili u disbalans i, \u010dak, kontradikciju i opozitnost jedan drugom, ulaze\u0107i istovremeno i u \u0161iroke kritike i grube tekstualne debate; upravo je ovo, izme\u0111u drugih razloga, uzrok \u010destog distanciranja teoreti\u010darki francuskog teorijsko-psihoanaliti\u010dkog feminizma od feminizma kao takvog.<a href=\"#_ftn21\" id=\"_ftnref21\">[21]<\/a> U tom smislu, i sam termin <em>francuski feminizam <\/em>nastao je nakon njegove recepcije u zemljama anglosaksonskog govornog podru\u010dja, naro\u010dito u zemljama Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava.<a href=\"#_ftn22\" id=\"_ftnref22\">[22]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedna od osnovnih strategija francuskih teorijsko-psihoanaliti\u010dkih poststrukturalisti\u010dkih feminizama (danas najpoznatijih upravo pod tim imenom) svakako jeste prevazila\u017eenje i rastakanje opozitno konstruisanih binarnosti \u010dija se logika naj\u010de\u0161\u0107e svodi na Jedno:Drugo (od Jednog). Samim tim je i u podru\u010dju feminizama njihova osnovna ideja prevazila\u017eenje binarnih opozita egalitarnog feminizma naspram feminizama razlike.<a href=\"#_ftn23\" id=\"_ftnref23\">[23]<\/a> Iako se <em>razlika<\/em> kao pojam i <em>mesto<\/em> kontinuirano tematizuje, mapira i teoretizuje, francusko-feministi\u010dke strategije (\u0161to posebno eksplicira i razra\u0111uje Julija Kristeva) kre\u0107u se ka rasipanju (disoluciji) granica opozitnosti u korist osloba\u0111anja individualnosti subjekta \u2013 time postaju\u0107i teorija ne samo \u017eenske pozicije i pozicije \u017eenskosti u sistemu jezi\u010dkog\/inteligibilnog, ve\u0107 i teorija subjektiviteta u celini.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Julija Kristeva, donekle i u svetlu upravo pomenutih diskusionih potencijala, razli\u010ditost feministi\u010dkih pozicija vidi kroz tri kategorije:<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&#8211; egalitarni feminizmi (feminizmi koji te\u017ee uspostavljanju <em>jednakosti<\/em> pozicije mu\u0161karca i \u017eene, ili, \u0161ire gledano iz naknadno uspostavljenih teorija roda, jednakosti rodnih pozicija u celini),<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&#8211; ginocentri\u010dki feminizmi (oni koje tematizuju poziciju \u017eenskog kao poziciju [klju\u010dno va\u017ene] <em>razlike<\/em>) i<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&#8211; individualisti\u010dki feminizmi, koji bi, prema Kristevoj, trebalo da predstavljaju cilj i razlog razvoja feministi\u010dkih teorija, a to je osloba\u0111anje i omogu\u0107avanje individualnih teorija i glasova razli\u010ditih subjektiviteta oslobo\u0111enih od svake aluzije na esencijalizam.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Kolektivni identiteti su tako, za Kristevu, stvar pro\u0161losti i iluzije, a dijalozi pisanja i govora razli\u010ditih i hrabrih individualnosti predstavljaju stvarnu mogu\u0107nost promene sistema u kome trenutno opstojimo kao subjekti zarobljeni u konstruktima kolektivnih identiteta.<a href=\"#_ftn24\" id=\"_ftnref24\">[24]<\/a> I pored dve poznate strategije feministi\u010dkog delovanja: 1. infiltrirati se u dominantni poredak i subvertirati ga logikom njegovog sopstvenog jezika i 2. poku\u0161ati sa razbijanjem datog poretka sa pozicije <em>izvan<\/em> njega, <em>druga\u010dijim<\/em> sredstvima, Kristeva traga za mogu\u0107no\u0161\u0107u <em>tre\u0107eg<\/em> pristupa koji bi pre svega anga\u017eovao <em>dijalog<\/em> kao osnovu rada na transformaciji zajedni\u010dkog sistema opstojanja svih \u2013 razli\u010ditih \u2013 sklopova subjektiviteta.<a href=\"#_ftn25\" id=\"_ftnref25\">[25]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Prema Elen Siksu, opozicije (naro\u010dito fundamentalna opozicija mu\u0161ko:\u017eensko) su ono \u0161to predstavlja teret i zaustavlja disanje tela datog subjekta. \u201eKao \u0161to \u010desto i ka\u017eem\u201c, pi\u0161e Elen Siksu, \u201emoj rad zapravo te\u017ei ka tome da nas razre\u0161i re\u010di kao \u0161to su \u2019feminino\u2019 i maskulino\u2019, \u2019\u017eenskost\u2019 i \u2019mu\u0161kost\u2019, \u010dak i \u2019mu\u0161karac\u2019 i \u2019\u017eena\u2019, koje ozna\u010davaju ono \u0161to ne mo\u017ee biti klasifikovano unutar ozna\u010ditelja osim po cenu sile i nasilja i koje i pored toga streme preko datih kategorija.\u201c<a href=\"#_ftn26\" id=\"_ftnref26\">[26]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U poku\u0161ajima osvetljavanja mogu\u0107ih puteva pristupa diskursu u postupku subvertiranja falogocentri\u010dne strukture jezika od strane \u017eenskih subjektiviteta Lis Irigaraj, pak, predla\u017ee razigraniju tehniku kreiranja alternativnih putanja delovanja, \u010desto i van pravila datog sistema u kome se \u017eeli proizvesti efekat intervencije: \u201e&#8230;dovoditi do disrupcije starih igara u nameri izvo\u0111enja sasvim novih, \u2019rastresati\u2019 teorijske aparatuse kako bi se do\u0161lo do novih sredstava rada sa njima, novih invencija i novih znanja\u201c<a href=\"#_ftn27\" id=\"_ftnref27\">[27]<\/a> \u2013 upravo to su neke od mogu\u0107ih strategija rada \u017eenskog, ali i svakog <em>neposlu\u0161nog<\/em> u projektu izmene, inovacije, intervencije ili transgresije aktuelnih ograni\u010denja u poljima jezika, teorije, ali i svakodnevnice. Jedino intervencijom \u2013 govorom i pismom kao delovanjem iz mesta percipiranog <em>manjka<\/em> mo\u017eemo osloboditi mesto u kome manjak biva zamenjen <em>mogu\u0107no\u0161\u0107u <\/em>(postojanja, stvaranja, odbacivanja oko\u0161talih kategorija). Upravo ovo ilustruje mesto razlike kao mesto transgresije, mesto promene, i mesto izgradnje novih mogu\u0107nosti razumevanja rodnosti, telesnosti i dru\u0161tva u kome se one, u liku subjekata, pojavljuju. Razlika tako postaje ne mesto predaje [sistemu], ve\u0107 mesto otpora i transformacije mi\u0161ljenja, delovanja, i \u017eivljenja.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &#8230;&#8230;.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; \u201eJednom rukom patiti, \u017eiveti, pokazivati prstom na bol, na manjak. Ali tu je i druga ruka: ona koja pi\u0161e.\u201c<a href=\"#_ftn28\" id=\"_ftnref28\">[28]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &#8230;&#8230;.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; \u201ePusti se! Pusti sve! Izgubi sve! Prepusti se vazduhu. Prepusti se otvorenom moru. Prepusti se slovima. Slu\u0161aj: ne \u010duje\u0161 ni\u0161ta. Ni\u0161ta nije izgubljeno. Sve tek treba da se doku\u010di.\u201c<a href=\"#_ftn29\" id=\"_ftnref29\">[29]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Bibliografija:<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Bray, Abigail, <em>H\u00e9l\u00e8ne<\/em> <em>Cixous \u2013 Writing and Sexual Difference<\/em>, Palgrave Macmillan, New York, 2004.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Brooks, Ann, <em>Postfeminisms \u2013 Feminism, Cultural Theory and Cultural Forms<\/em>, Routledge, London and New York, 1997.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Cavallaro, Dani, <em>French Feminist Theory \u2013 An Introduction, <\/em>Continuum, London, New York, 2003.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Cixous, <em>H\u00e9l\u00e8ne<\/em> and Jacques Derrida, \u201eI\u0161\u010ditavanja spolne razlike u knji\u017eevnom tekstu \u2013 dva monologa\u201c, <em>Tre\u0107i program hrvatskog radija<\/em> br. 36, Hrvatski Radio, Zagreb, 1992, 171-177.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Cixous, <em>H\u00e9l\u00e8ne<\/em>, \u201eThe Laugh of the Medusa\u201c, <em>Signs<\/em>, Vol. 1, No. 4, The University of Chicago Press, Chicago, Summer 1976, 875-893.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Cixous, <em>H\u00e9l\u00e8ne, <\/em><em>\u201eVoice I\u2026\u201c, Boundary2<\/em><em>, Vol. 12, No. 2, On Feminine Writing: A Boundary 2 Symposium<\/em><em>, Duke University Press, Durham, Winter 1984, 50-67.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Cixous, <em>H\u00e9l\u00e8ne<\/em>, \u201eComing to Writing\u201c, <em>\u201eComing to Writing\u201c and Other Essays, <\/em>edited by Deborah Jenson, Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts, London, England, 1991, 1-58.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">De Beauvoir, Simone, <em>The Second Sex<\/em>, translated by H. M. Parshley, Jonathan Cape, London, 1956.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">De Lauretis, Teresa, \u201eEccentric Subjects: Feminist Theory and Historical Consciousness\u201c, <em>Feminist Studies<\/em>, Vol. 16, No. 1, Feminist Studies, Inc, University of Maryland, College Park, Spring 1990, 115-150.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Fraser, Nancy, \u201eThe Uses and Abuses of French Discourse Theories for Feminist Politics\u201c, <em>Revaluing French Feminism \u2013 Critical Essays on Difference, Agency, and Culture<\/em>, edited by Nancy Fraser and Sandra Lee Bartky, Indiana University Press, Bloomington and Indianapolis, 1992, 177-194.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Grosz, Elisabeth, <em>Sexual Subversions \u2013 Three French Feminists<\/em>, Allen &amp; Unwin, St. Leonards, 1989.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Homer, Sean, <em>Jacques Lacan<\/em>, Routledge, Taylor &amp; Francis Group, London and New York, 2005.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Irigaray, Luce, <em>This Sex Which is Not One<\/em>, translated by Catherine Porter with Carolyn Burke, Cornell University Press, Ithaca, New York, 1985.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Irigaray, Luce, \u201eWhy Cultivate Difference\u201c, <em>Dialogues: A Special Isuue of the Journal Paragraph<\/em>, Volume 25, Edinburgh University Press, Edinburgh, 2002, 79-90.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Kristeva, Julia, \u201eWomen\u2019s Time\u201c, <em>Signs, Journal of Women in Culture and Society<\/em>, Vol. 7, No. 1, Autumn 1981, The University of Chicago Press, 1981, 13-35.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Kristeva, Julia and Scott L. Malcomson, \u201eForeign Body\u201c, <em>Translation, <\/em>No. 59, Indiana University Press Journals, 1993, 172-183.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Kristeva, Julia, \u201eSome Observations on Female Sexuality\u201c, translated by Sophie Leighton, <em>Annual of Psychoanalysis<\/em>, Analytic Press Inc, 59-68.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Kristeva, Julia, \u201eStabat Mater\u201c, <em>Poetics Today, The Female Body in Western Culture: Semiotic Perspectives<\/em>, Vol. 6, No. 1\/2, Duke University Press, 1985, 133-152.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Lacan, Jacques, <em>The Psychoses \u2013 The Seminar of Jacques Lacan<\/em>, Book III, 1955-1956, edited by Jacques-Alain Miller, Translated with notes by Russell Grigg, Routledge, London, 1993.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">McAfee, Noelle, <em>Julia Kristeva<\/em>, Routledge, Taylor &amp; Francis Group, New York and London, 2004.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Oliver, Kelly, \u201eJulia Kristeva&#8217;s Feminist Revolutions\u201c, <em>Hypatia<\/em>, Vol. 8, No. 3, Indiana University Press, Indiana, Summer 1993, 94-114.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Oliver, Kelly, \u201eKristeva and Feminism\u201c, http:\/\/www.cddc.vt.edu\/feminism\/kristeva.html, 3. II 2012.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Silverman, Kaja, <em>The Acoustic Mirror \u2013 The Female Voice in Psychoanalysis and Cinema<\/em>, Indiana University Press, Bloomington and Indianapolis, 1988.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Stojanovi\u0107, Dragana, <em>Interpretacije \u017eenskog tela u tekstualnim prostorima umetnosti i kulture<\/em>, Orion Art, Beograd, 2015.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><strong>O autorki<\/strong>: Dragana Stojanovi\u0107 je etnomuzikolo\u0161kinja, teoreti\u010darka studija kulture, umetnosti i medija. Interesovanja za studije roda i, posebno, za specifi\u010dnu pozicioniranost \u017eenskog tela i subjektiviteta u podru\u010dju jezi\u010dko-reprezentacijskih prostora pro\u0161iruje u domenima teorije umetnosti, poststrukturalisti\u010dkih studija, feminizama, postfeminizama i teorijske psihoanalize. Osnovne i master studije etnomuzikologije na Fakultetu muzi\u010dke umetnosti u Beogradu zavr\u0161ila je 2009. Doktorsku disertaciju je odbranila 2014. na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, pri Centru za interdisciplinarne studije \u2013 Grupa za teoriju umetnosti i medija. Radi kao vanredna profesorka za oblasti Kultura \u2212 studije kulture i Teorija umetnosti i medija na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-css-opacity\"\/>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\">Ovaj tekst predstavlja prilago\u0111enu verziju segmenta doktorske disertacije odbranjene na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, katedra za Interdisciplinarne studije teorije umetnosti i medija. Doktorska disertacija izdata je i u formi knjige, kao Stojanovi\u0107, Dragana, <em>Interpretacije \u017eenskog tela u tekstualnim prostorima umetnosti i kulture<\/em>, Orion Art, Beograd, 2015.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref1\" id=\"_ftn1\">[1]<\/a> Pre svega se misli na tradiciju feministi\u010dkog promi\u0161ljanja \u017eene kao Drugosti koju je detaljno razradila Simon de Bovoar u svojoj knjizi De Beauvoir, Simone, <em>The Second Sex<\/em>, translated by H. M. Parshley, Jonathan Cape, London, 1956.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref2\" id=\"_ftn2\">[2]<\/a> Na francuskom jeziku termin <em>sexuelle<\/em> ozna\u010dava kako polno-rodnu osnovu\/identitet\/poziciju\/konstrukt, tako i oformljenost i usmerenost seksualnosti koju data jedinka poseduje i putem koje komunicira, te je stoga relativno te\u0161ko uhvatiti slo\u017eenost zna\u010denja koje oda\u0161ilje pojam <em>sexuelle<\/em> koji koriste francuske teoreti\u010darke poststrukturalizma u prevodu na srpski jezik.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref3\" id=\"_ftn3\">[3]<\/a> Cixous, H\u00e9l\u00e8ne and Jacques Derrida, \u201eI\u0161\u010ditavanja spolne razlike u knji\u017eevnom tekstu \u2013 dva monologa\u201c, <em>Tre\u0107i program hrvatskog radija <\/em>br. 36, Hrvatski Radio, Zagreb, 1992, 171-177.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref4\" id=\"_ftn4\">[4]<\/a> Kristeva, Julia, \u201eWomen\u2019s Time\u201c, <em>Signs, Journal of Women in Culture and Society<\/em>, Vol. 7, No. 1, Autumn 1981, The University of Chicago Press, 1981, 13-35, 23.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref5\" id=\"_ftn5\">[5]<\/a> De Beauvoir, Simone, <em>The Second Sex<\/em>, op. cit; Lacan, Jacques, <em>The Psychoses \u2013 The Seminar of Jacques Lacan<\/em>, Book III, 1955-1956, edited by Jacques-Alain Miller, Translated with notes by Russell Grigg, Routledge, London, 1993.; Kristeva, Julia and Scott L. Malcomson, \u201eForeign Body\u201c, <em>Translation, <\/em>No. 59, Indiana University Press Journals, 1993, 172-183; Kristeva, Julia, \u201eSome Observations on Female Sexuality\u201c, translated by Sophie Leighton, <em>Annual of Psychoanalysis<\/em>, Analytic Press Inc, 59-68. i drugi.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref6\" id=\"_ftn6\">[6]<\/a> De Lauretis, Teresa, \u201eEccentric Subjects: Feminist Theory and Historical Consciousness\u201c, <em>Feminist Studies<\/em>, Vol. 16, No. 1, Feminist Studies, Inc, University of Maryland, College Park, Spring 1990, 115-150, 115.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref7\" id=\"_ftn7\">[7]<\/a> Bray, Abigail, <em>H\u00e9l\u00e8ne Cixous \u2013 Writing and Sexual Difference<\/em>, Palgrave Macmillan, New York, 2004, 22.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref8\" id=\"_ftn8\">[8]<\/a> Irigaray, Luce, <em>This Sex Which is Not One<\/em>, translated by Catherine Porter with Carolyn Burke, Cornell University Press, Ithaca, New York, 1985. 159.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref9\" id=\"_ftn9\">[9]<\/a> Irigaray, Luce, \u201eWhy Cultivate Difference\u201c, <em>Dialogues: A Special Isuue of the Journal Paragraph<\/em>, Volume 25, Edinburgh University Press, Edinburgh, 2002, 79-90.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref10\" id=\"_ftn10\">[10]<\/a> Kristeva, Julia, \u201eOscilation du &#8216;pouvoir&#8217; ou &#8216;refus&#8217;\u201c, an interview by Xavier Gauthier, <em>Tel Quel<\/em> No. 54, 1974, citirano u Silverman, Kaja, <em>The Acoustic Mirror \u2013 The Female Voice in Psychoanalysis and Cinema<\/em>, Indiana University Press, Bloomington and Indianapolis, 1988, 115.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref11\" id=\"_ftn11\">[11]<\/a> Ibid.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref12\" id=\"_ftn12\">[12]<\/a> Kristeva, Julia, \u201eStabat Mater\u201c, <em>Poetics Today, The Female Body in Western Culture: Semiotic Perspectives<\/em>, Vol. 6, No. 1\/2, Duke University Press, 1985, 133-152, 144-145. Uporediti i Homer, Sean, <em>Jacques Lacan<\/em>, Routledge, Taylor &amp; Francis Group, London and New York, 2005, 118-119.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref13\" id=\"_ftn13\">[13]<\/a> Grosz, Elisabeth, <em>Sexual Subversions \u2013 Three French Feminists<\/em>, Allen &amp; Unwin, St. Leonards, 1989.104.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref14\" id=\"_ftn14\">[14]<\/a> Odnosno, \u0161ire gledano, mesto \u017eenskog\/mesto femininog\/mesto Drugog-od-privilegovanog\/mesto <em>razlike.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref15\" id=\"_ftn15\">[15]<\/a> Cixous, <em>H\u00e9l\u00e8ne<\/em>, \u201eThe Laugh of the Medusa\u201c, <em>Signs<\/em>, Vol. 1, No. 4, The University of Chicago Press, Chicago, Summer 1976, 875-893, 880.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref16\" id=\"_ftn16\">[16]<\/a> \u201eOna ne \u2019govori\u2019, ona baca svoje drhte\u0107e telo unapred; ona se (pre)pu\u0161ta, ona leti; sve \u0161to je njeno prelazi u njen glas, i putem svog tela ona su\u0161tinski podr\u017eava \u2019logiku\u2019 njenog govora. Njeno meso govori istinu. Ona se prostire naga. Zapravo, ona fizi\u010dki materijalizuje ono o \u010demu razmi\u0161lja; ona to ozna\u010dava sopstvenim telom.\u201c Ibid, 881.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref17\" id=\"_ftn17\">[17]<\/a> Grosz, Elisabeth, <em>Sexual Subversions \u2013 Three French Feminists<\/em>, op. cit, 150.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref18\" id=\"_ftn18\">[18]<\/a> U svom tekstu \u201eJulia Kristeva&#8217;s Feminist Revolutions\u201c Keli Oliver (Kelly Oliver) navodi niz opozitnih, \u010dak kontradiktornih kritika kada je recepcija teorija Julije Kristeve u feministi\u010dkim krugovima u pitanju, navode\u0107i pri tome i niz referenci na relevantne bibliografske izvore. Videti detaljno u Oliver, Kelly, \u201eJulia Kristeva&#8217;s Feminist Revolutions\u201c, <em>Hypatia<\/em>, Vol. 8, No. 3, Indiana University Press, Indiana, Summer 1993, 94-114.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref20\" id=\"_ftn20\">[20]<\/a> Vi\u0161e o dinamici odnosa razli\u010ditih usmerenja feminizama u odnosu na teorijsko delovanje Elen Siksu videti u Bray, Abigail, <em>H\u00e9l\u00e8ne <\/em><em>Cixous \u2013 Writing and Sexual Difference<\/em>, op. cit, 34.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref19\" id=\"_ftn19\">[19]<\/a> Vi\u0161e o uticaju teorija Julije Kristeve na anglosaksonske feminizme videti u Oliver, Kelly, \u201eKristeva and Feminism\u201c, http:\/\/www.cddc.vt.edu\/feminism\/kristeva.html, 3. II 2012.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref21\" id=\"_ftn21\">[21]<\/a> \u201eOno od \u010dega su se one distancirale jeste specifi\u010dan [politi\u010dki i feministi\u010dki] pokret u Francuskoj za koje su one smatrale da u\u010destvuje i replicira opresivnu bur\u017eoasku logiku i strategije pukog zadobijanja mo\u0107i.\u201c Oliver, Kelly, <em>Reading Kristeva: Unraveling the Double-bind<\/em>, Indiana University Press, Bloomington, 1993, 164, citirano u McAfee, Noelle, <em>Julia Kristeva<\/em>, Routledge, Taylor &amp; Francis Group, New York and London, 2004, 75. Za detaljniju razradu distanciranja Lis Irigaraj od feministi\u010dkih pokreta iz prvog lica videti Irigaray, Luce, <em>This Sex Which is Not One<\/em>, op. cit, 166.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref22\" id=\"_ftn22\">[22]<\/a> McAfee, Noelle, <em>Julia Kristeva<\/em>, op. cit, 75.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref23\" id=\"_ftn23\">[23]<\/a> Cavallaro, Dani, <em>French Feminist Theory \u2013 An Introduction<\/em>, Continuum, London, New York, 2003, 13. Videti tako\u0111e i Irigaray, Luce, <em>This Sex Which is Not One<\/em>, op. cit, 162.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref24\" id=\"_ftn24\">[24]<\/a> Kristeva, Julia, \u201eWomen\u2019s Time\u201c, <em>Signs, Journal of Women in Culture and Society<\/em>, Vol. 7, No. 1, op. cit, a za dodatno tuma\u010denje videti i Fraser, Nancy, \u201eThe Uses and Abuses of French Discourse Theories for Feminist Politics\u201c, <em>Revaluing French Feminism \u2013 Critical Essays on Difference, Agency, and Culture<\/em>, edited by Nancy Fraser and Sandra Lee Bartky, Indiana University Press, Bloomington and Indianapolis, 1992, 177-194.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref25\" id=\"_ftn25\">[25]<\/a> Grosz, Elisabeth, <em>Sexual Subversions \u2013 Three French Feminists<\/em>, op. cit. U kontekstu dijaloga Kristevinih teorija sa postulatima postfeminizama videti i Brooks, Ann, <em>Postfeminisms \u2013 Feminism, Cultural Theory and Cultural Forms<\/em>, Routledge, London and New York, 1997, 128.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref26\" id=\"_ftn26\">[26]<\/a> Cixous, <em>H\u00e9l\u00e8ne, <\/em><em>\u201eVoice I\u2026\u201c, Boundary2<\/em><em>, Vol. 12, No. 2, On Feminine Writing: A Boundary 2 Symposium<\/em><em>, Duke University Press, Durham, Winter 1984, 50-67, <\/em>51.<em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref27\" id=\"_ftn27\">[27]<\/a> Grosz, Elisabeth, <em>Sexual Subversions \u2013 Three French Feminists<\/em>, op. cit, 139.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref28\" id=\"_ftn28\">[28]<\/a> Cixous, <em>H\u00e9l\u00e8ne<\/em>, \u201eComing to Writing\u201c, <em>\u201eComing to Writing\u201c and Other Essays, <\/em>edited by Deborah Jenson, Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts, London, England, 1991, 1-58, 8.<\/p>\n\n\n\n<p style=\"font-style:normal;font-weight:400\"><a href=\"#_ftnref29\" id=\"_ftn29\">[29]<\/a> Ibid, 40.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Dragana Stojanovi\u0107 Feminizmi razlike, kao feminizmi koji, oslanjaju\u0107i se na tradiciju preddrugotalasnih francuskih feminizama[1] koriste postfrojdovsku i postlakanovsku teorijsko-psihoanaliti\u010dku platformu kao osnovu za upise poststrukturalisti\u010dko-feministi\u010dkih promi\u0161ljanja uvode pojam razlike kao klju\u010dan pojam od koga se dalje razgranavaju sve druge teze. Ovako postavljen pojam razlike ukazuje se ne kao relacija izme\u0111u\/nasuprot (mu\u0161karca i \u017eene u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":446,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[15,13],"tags":[29,21,9],"class_list":["post-215","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktivizam","category-feminizam","tag-aktivizam","tag-feminizam","tag-video"],"acf":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/vlcsnap-2022-05-17-12h09m03s101-2.png","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=215"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":443,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/215\/revisions\/443"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/media\/446"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=215"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=215"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=215"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}