Spol i rodni identitet ne koriste se oduvijek kao nepromjenjivi konstrukti, ve\u0107 su oni nastali u okviru neke kulture, nekog dru\u0161tvenog sustava. U Europi je, koja ima prevladavaju\u0107e kr\u0161\u0107ansku tradiciju, to uglavnom sustav koji podr\u017eava binarnost spolova i drugih binarnih kategorija vezanih za spol. Za\u0161to spominjem spol prvi? Je li on toliko va\u017ean koliko i rod? <\/p>\n\n\n\n
Smatram da je u dana\u0161njem dru\u0161tvu spol i spolna oznaka vrlo bitna za \u017eivot svakog pojedinca \u2013 on odre\u0111uje kako \u0107e nas tretirati od ro\u0111enja i \u0161to \u0107e nam biti uskra\u0107eno, a \u0161to ponu\u0111eno tokom \u017eivota. Ali \u0161to \u010dini spol? Ova tema i dalje zbunjuje mnoge i potrebna je dublja analiza za bavljenje samim izvorom spola kao koncepta, no svodi se bazi\u010dno na genitalije s kojima smo ro\u0111enie i zbog kojih onda dobivamo oznaku koja dolazi s nizom o\u010dekivanja.<\/p>\n\n\n\n
U 20. stolje\u0107u po\u010dinje biti jasno da je spol kompleksan, da se sastoji od raznih karakteristika (poput kromosoma, hormona i unutra\u0161njih organa) i da se neki od njih mogu mijenjati, da \u017eenstvenost i mu\u017eevnost nisu vezani za biolo\u0161ki spol te da ni spol ni rod ne odre\u0111uju seksualnost osobe.<\/p>\n\n\n\n
Zbog nemogu\u0107nosti da se neke kombinacije tih spolnih karakteristika svrstaju u isklju\u010divo \u017eenske ili mu\u0161ke, u engleskom se jeziku stvorila potreba da se pojavi tih kombinacija daju razni nazivi, od kojih je najpoznatiji izraz intersex<\/em>. Nastao je po\u010detkom 20. stolje\u0107a \u2013 preuzet je iz njema\u010dkog jezika, a 1917. godine po\u010deo se koristiti u engleskom jeziku. <\/p>\n\n\n\n Dana\u0161nje je zna\u010denje pojam intersex<\/em> dobio tek kad su interspolne osobe odlu\u010dile prisvojiti ga i primijeniti ga na novi na\u010din, kako bi se \u0161to manje koristili neki drugi, stariji pojmovi s ponekad jo\u0161 vi\u0161e negativnih konotacija, poput interseksualnosti (eng. intersexuality<\/em>). Intersexual<\/em> je krajem 19. stolje\u0107a imao donekle druk\u010dije zna\u010denje od kasnijeg pojma intersex<\/em>. Dok se 1916. godine po\u010deo primjenjivati sukladno definiciji pojma intersex<\/em> \u2013 onaj koji ima karakteristike oba spola (mu\u0161ki i \u017eenski spol) \u2013 od 1866. godine do tada bio je u upotrebi sa zna\u010denjem \u201cpostoje\u0107i izme\u0111u spolova, opisuju\u0107i oba spola\u201d. Napominjem da se u srpskom jeziku tako\u0111er koristi izraz \u201cinterseks\u201d, kao \u0161to se ina\u010dica tog engleskog pojma koristi u mnogim drugim jezicima.<\/p>\n\n\n\n Ponekad se jo\u0161 uvijek spominje i rije\u010d \u201chermafroditizam\u201d, no interspolna je zajednica prete\u017eno odbija zbog duge povijesti patologizacije koja se ve\u017ee uz nju. Medicinske dijagnoze tako\u0111er mogu biti i \u201cporeme\u0107aj diferencijacije spola\u201d, \u201cporeme\u0107aj spolnog razvoja\u201d ili \u201crazlike u spolnom razvoju\u201d, no interspolnei aktivisti_ce koriste izraz \u201cvarijacije spolnih karakteristika\u201d kao izraz iz paradigme ljudskih prava, u odnosu na patologiziraju\u0107e izraze iz medicine. U hrvatskom jeziku postoje jo\u0161 nazivi dvospolnost (analogno engleskoj ina\u010dici bisexuality<\/em>) i me\u0111uspolnost (\u0161to bi bio doslovan prijevod izraza intersex<\/em>). <\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 ponekad upotrebljavan izraz interseksualnost po mojem je mi\u0161ljenju preuzet iz engleskog jezika bez mnogo kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja (eng. intersex<\/em>, intersexuality<\/em>) i nema svoje mjesto u hrvatskom jeziku. Engleski jezik naime nema distinkciju izme\u0111u naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161tene rije\u010di za spol i za spolni odnos, ve\u0107 se koristi homonim za obje pojave (sex<\/em>). Isto tako, u hrvatskom jeziku rije\u010d seksualnost obilje\u017eava postojanje ili nedostatak privla\u010dnosti ili sklonosti ka (spolnom) odnosu s drugim osobama (npr. aseksualnost, omniseksualnost), \u0161to je dakako samo rubno vezano za spol neke osobe ili nije uop\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Rije\u010d inter<\/em> sa zna\u010denjem (iz)me\u0111u ne smatram da je nu\u017eno prevoditi kako bi se koristio pojam me\u0111uspolnost. Zato i zbog toga \u0161to je interspolna zajednica tako odlu\u010dila, treba se koristiti izraz interspolnost (i\/ili interseks na srpskom).<\/p>\n\n\n\n Kad pak pri\u010damo o transrodnoj zajednici, u engleskom jeziku se mo\u017ee pratiti pojava termina poput transvestita (1910., eng. transvestite<\/em>), transseksualca_ke (1949., eng. transsexual<\/em>) te transrodnosti (1965., eng. transgender<\/em>) \u0161to mo\u017eemo povezivati i s procesima medikalizacije te patologizacije transrodnih identiteta.<\/p>\n\n\n\n Jedna od prvih pojava koju mo\u017eemo uo\u010diti u povijesnim izvorima jest odijevanje osoba koje nose odje\u0107u \u201csuprotnog spola\u201d, zbog \u010dega je i logi\u010dno da je prva rije\u010d koja se ve\u017ee za transrodne osobe transvestite<\/em>, no odje\u0107a sama po sebi nema rodni identitet iako u kontekstu nekog vremena i kulture asocira na njega i na rodne uloge. Pona\u0161anje neke osobe, njeno rodno izra\u017eavanje, uklju\u010duju\u0107i odje\u0107u koju osoba nosi, ne govori nam apsolutno ni\u0161ta o rodnom identitetu te osobe. Pravila obla\u010denja mijenjala su se puno puta u pro\u0161losti i zato bismo iz perspektiva raznih era mogli smatrati da su \u017eene koje nose hla\u010de transvestiti ili isto tako mu\u0161karci iz \u0160kotske \u2013 samo zato \u0161to nose \u201csuknje\u201d, tj. tradicionalnu odje\u0107u kiltove. Rije\u010d transvestite<\/em> je dakle mo\u017eda imala posebnu svrhu i zna\u010denje u periodu u kojem je nastala, ali danas vi\u0161e nema smisla i ne bi se trebala koristiti za transrodne osobe.<\/p>\n\n\n\n Nadalje sa spoznajama o spolu dolazimo do kategorije transseksualca, \u0161to mnoge osobe dan danas koriste za transrodne osobe, ali ona naglasak stavlja na tijelo i promatra tijelo kao nu\u017eno binarno. Dakle osobe koje su transseksualne (ili ponekad transspolne) \u017eele \u201cpromijeniti spol\u201d, \u201cro\u0111ene su u pogre\u0161nom tijelu\u201d i sl. To su \u0161tetni narativi koji transrodne osobe stavljaju u poziciju bolesne individue i medicinsku intervenciju prikazuju kao jedini mogu\u0107i i esencijalan dio tranzicije. <\/p>\n\n\n\n Tu se tako\u0111er stvara podjela unutar same trans zajednice \u2013 s jedne strane imamo osobe koje su uronjene u medicinski diskurs o transrodnosti koji prevladava u na\u0161em dru\u0161tvu, a s druge strane imamo osobe koje odbijaju medikalizaciju i patologizaciju svog rodnog identiteta. Do problema dolazi kad preuzimamo taj medicinski diskurs zdravo za gotovo, kad je javni prostor d\u00e2n isklju\u010divo onima kojie sebe vide kao \u017ertvu i potpuno se prepu\u0161taju medicinskom sustavu kako bi se rije\u0161ilie svoje patologije. Time zalazimo u rodni esencijalizam i spolni determinizam pa slu\u0161amo pri\u010de o \u201cmu\u0161kom i \u017eenskom mozgu\u201d koje opravdavaju medicinsku intervenciju, umjesto da slu\u0161amo izvorna vi\u0111enja transrodnih osoba kojie su postojalie u pro\u0161losti te postoje i danas na razli\u010dite na\u010dine ovisno u kojoj kulturi se nalaze.<\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to sam spomenula ranije, rodna ekspresija i rodni identitet ne bi se trebali mije\u0161ati u zna\u010denju jer su dvije odvojene stavke ne\u010dijeg identiteta. Transrodne osobe mogu se pona\u0161ati jako rodno normativno i obrnuto se cisrodne osobe mogu pona\u0161ati jako rodno nenormativno. Me\u0111utim, ako je slijediti patologizacijsku dijagnozu \u201cporeme\u0107aj rodnog identiteta\u201d mislit \u0107emo da postoje samo dvije opcije, dva rodna identiteta za koje se osoba mo\u017ee \u201copredijeliti\u201d. Zato se nekad i koristio izraz \u201cpromjena spola\u201d, jer se stvarno smatralo da se spol mijenja medicinskim tretmanima, iako spol kao takav isto jest kompleksna kategorija i same karakteristike koje ga odre\u0111uju nisu nu\u017eno opre\u010dne. Svi se sastojimo od bazi\u010dno istih dijelova, istih tkiva koja su se u odre\u0111enom trenutku oblikovala na ovaj ili onaj na\u010din. Zato danas koristimo izraz \u201crekonstrukcija spola\u201d, jer je to upravo ono \u0161to se radi sa spolnim karakteristikama osobe \u2013 one se rekonstruiraju da bi vi\u0161e odgovarale toj osobi. <\/p>\n\n\n\n Danas se uz transrodne osobe ve\u017ee dijagnoza rodne disforije, koja poga\u0111a ve\u0107inom transrodne osobe, no mo\u017ee poga\u0111ati i druge osobe. Dakle maknulie smo se od patologiziraju\u0107e terminologije, one koja nam u sr\u017ei govori da s nama ne\u0161to nije u redu. Zapravo kao i cisrodne osobe imamo do\u017eivljaje koji nas mogu \u010diniti disfori\u010dnima ili eufori\u010dnima, a najbolja metoda za stvaranje \u0161to vi\u0161e eufori\u010dnih momenata jest povezivanje sa svojom zajednicom.<\/p>\n\n\n\n O autorstvu: Pi\u0161e: Aleksandra Reli\u0107 Spol i rodni identitet ne koriste se oduvijek kao nepromjenjivi konstrukti, ve\u0107 su oni nastali u okviru neke kulture, nekog dru\u0161tvenog sustava. U Europi je, koja ima prevladavaju\u0107e kr\u0161\u0107ansku tradiciju, to uglavnom sustav koji podr\u017eava binarnost spolova i drugih binarnih kategorija vezanih za spol. Za\u0161to spominjem spol prvi? Je li on toliko […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":723,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[15,37],"tags":[],"class_list":["post-722","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktivizam","category-reprezentacija"],"acf":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/terminology.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/722","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=722"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/722\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":724,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/722\/revisions\/724"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/media\/723"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=722"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=722"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=722"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
<\/strong>SALE\/ALEKS (he\/she\/they) a.k.a. Aleksandra Reli\u0107 dolazi iz Istre, jedne od dvije \u017eupanije koje su bile protiv uvr\u0161tavanja diskriminatorne definicije braka u Ustav Republike Hrvatske. Sad ve\u0107 s potvr\u0111enom dijagnozom ADHDa, Sale se trudi predavati tekstove na vrijeme kako urednik \u010dasopisa ne bi dobio \u010dir na \u017eelucu. Ve\u0107 je nekoliko puta sudjelovao na Transpozijima kao predava\u010d. Tako\u0111er je na konferenciji OII Europe dr\u017eala kratku prezentaciju o dodijeljivanju spola u paleoantropologiji. Aleks voli mir i ne voli kad joj petarde pla\u0161e ma\u010dke ili sestru.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"