Danima ve\u0107 sjedim za laptopom i poku\u0161avam ne\u0161to da napi\u0161em o solidarnosti<\/em>. Ne ide. Nikako. Skoro da je tragikomi\u010dna \u010dinjenica da povra\u0107ete tekstove o svemu i sva\u010demu jednom sedmi\u010dno, ali o vrijednosti koju smatrate najsr\u017enijom \u2013 ni\u0161ta. Jesmo li toliko udaljeni od solidarnosti<\/em> da nam u hiperindividualizovanom svijetu svako pisanje o njoj zvu\u010di pateti\u010dno, te stidljivo prelazite prstima po tastaturi prije svake napisane rije\u010di? Ili je pak u pitanju to \u0161to je ta rije\u010d postala toliko svepristutna u javnom diskursu, a opet toliko isprazna? Jer je koristi ko kako \u017eeli. \u0160ta raditi sa rije\u010dima, tim metafizi\u010dkim pojmovima koje ne samo da iskazuju na\u0161e misli, ve\u0107 ih i oblikuju, kako je pisao Vitgen\u0161tajn?<\/p>\n\n\n\n Mnogo pitanja, a premalo odgovora, drugovi i drugarice.<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to, makar intuitivno, svi znamo, je da je solidarnost u stvari krug saosje\u0107anja. Od toga koliko ga rastegnete zavisi ko \u0107e sve u taj krug \u201eupasti\u201c. Recimo, i ekstremni desni\u010dari imaju solidarnost \u2013 za svoju naciju, rasu, vjeru i rod. I za one koji upadaju u \u0161ablon njihovog zna\u010denja istih. S druge strane, takozvani ljevi\u010dari govore kako je ta solidarnost ra\u0161irena na naj\u0161ire mogu\u0107e koordinate. Kada malo \u201epro\u010da\u010dkate\u201c to ba\u0161 i nije tako. Uzmite za primjer organizaciju \u017densku solidarnost. One su solidarne sa drugim cis (po mogu\u0107nosti i TERF) \u017eenama, ali iz te solidarnosti neminovno ispadaju trans \u017eene. Njih bi rado prognale u Sibir. Kada jo\u0161 zagrebete dublje u odre\u0111ene ljevi\u010darske organizacije i pojedince, vi\u0111e\u0107ete da skoro uvijek neko fali<\/em>. Ljevi\u010dari, koji svoj moralni kompas samoograni\u010davaju na odre\u0111enu vrstu osoba, \u0107e vam i nakon \u0161to im pobijete sve argumente ponovo pri\u010dati o \u201eX i Y\u201c hromozomima ili o tome kako nema veze \u0161to 92.2 milijarde neljudskih \u017eivotinja ubije godi\u0161nje samo za ishranu, jer nam je to \u201eprirodno\u201c. Jebiga, sve \u017eivotinje su jednake, samo su neke mnogo jednakije od drugih.<\/p>\n\n\n\n To u mnogobrojnim primjerima mo\u017eete osjetiti i u me\u0111uljudskim odnosima. Bilo da je u pitanju burnout, zanemarivanje psihi\u010dkih problema, lo\u0161i radni uslovi, osu\u0111ivanje na volonterizam osoba sa finansijskim problemima, i tome sli\u010dno, \u010desto se desi da je samo \u2013 rijetko koga briga. U razgovoru sa D\u017eolijem Uli\u0107evi\u0107em smo do\u0161li do hipoteze da neki ljevi\u010dari u organizacijama ljude posmatraju kao oru\u0111e za sticanje cilja \u2013 komunizma ili anarhizma. Cilj samog cilja je, paradoksalno, u tome da svima bude dobro. Ali u me\u0111uvremenu: ko ih jebe, neka malo pate dok ne do\u0111emo do \u017eeljenog dru\u0161tvenog ure\u0111enja, mora se<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Ovo dovodi do kruga nasilja u kojem se reprodukuje postoje\u0107a dijalektika struktura mo\u0107i, bez da smo toga i svjesni. Za\u010darani krug dalje oja\u010dava patrijarhat, kapitalizam, heteronormativnost i sve ostale opresivne sisteme.<\/p>\n\n\n\n No, ne\u0107u da la\u017eem. Nije kao da je i moj krug solidarnosti sveobuhvatan. Desni\u010dare na pozicijama mo\u0107i ne mogu da smislim, i vjerovatno ih podsvjesno dehumanizujem. Mogu da se branim i da razla\u017eem tezu da kada bi taj krug bio apsolutan, da bih se osje\u0107ao kao prokleti hipik\u2026 Ali ne \u017eelim. Mo\u017eda me onda izop\u0161tite iz svog kruga saosje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n O autorstvu:<\/strong> Pajovi\u0107a je portal Le Courrier des Balkans<\/em> proglasio osobom godine u Crnoj Gori za 2022. Jedan je od dobitniika nagrade za najbolji esej u 2023. godine, dodijeljene od strane Dru\u0161tva crnogorskih izdava\u010da.<\/em> Tokom studiranja, dodjeljene su mu nagrade 19. decembar<\/em>, za najbolje studente glavnog grada, kao i nagrada studenta generacije od strane Univerziteta. U julu 2023. godine objavio je svoju prvu knjigu Izme\u0111u propasti i nade: Crna Gora u okovima kapitalizma i klerofa\u0161izma<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pi\u0161e: Du\u0161an Pajovi\u0107 Danima ve\u0107 sjedim za laptopom i poku\u0161avam ne\u0161to da napi\u0161em o solidarnosti. Ne ide. Nikako. Skoro da je tragikomi\u010dna \u010dinjenica da povra\u0107ete tekstove o svemu i sva\u010demu jednom sedmi\u010dno, ali o vrijednosti koju smatrate najsr\u017enijom \u2013 ni\u0161ta. Jesmo li toliko udaljeni od solidarnosti da nam u hiperindividualizovanom svijetu svako pisanje o njoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":767,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1,39],"tags":[],"class_list":["post-766","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-solidarnost"],"acf":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/etienne-girardet-_HO6LmpGDl8-unsplash-scaled-e1709381273790.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/766","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=766"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/766\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":768,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/766\/revisions\/768"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/media\/767"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=766"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=766"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=766"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Du\u0161an Pajovi\u0107 je ljevi\u010darski aktivista i pisac. Magistar je psihologije interkulturalnih odnosa, \u010dije je zvanje stekao na univerzitetu ISCTE-IUL u Lisabonu. Koordinator je kampanja za panevropski pokret DiEM25<\/em>, gdje je i ex officio \u010dlan koordinacionog kolektiva, ina\u010de najvi\u0161eg tijela organizacije. Redovni je kolumnista naj\u010ditanijeg opozicionog medija u Crnoj Gori Cafe del Montenegro<\/em> (CdM<\/em>). U pro\u0161losti je sara\u0111ivao s mnogim organizacijama uklju\u010duju\u0107i Humanity & Inclusion, Animal Save Movement, UNICEF i Ujedinjenim nacijama (UN).\u00a0<\/p>\n\n\n\n