Za sam po\u010detak predstavite nam \u0160kArt za sve one koji nisu imalie prilike da \u010duju za va\u0161u organizaciju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0160kArt je udru\u017eenje koje sam ja pokrenula 2016. u Tivtu nakon povratka sa master studija sa ciljem da okupim umjetnike, kulturne radnike i mislioce kako bismo stvorili u Crnoj Gori sve ono \u0161to nam nedostaje u umjetnosti, ali i kako bismo \u017eivjeli od toga \u0161to stvaramo. Sam naziv je nekako naslu\u0107ivao da \u0107emo se baviti onim temama koje su tabu, i koje nisu aktuelne, popularne i mainstream. Na\u0161e glavne aktivnosti su kreiranje i produkcija performansa, produkcija izlo\u017ebi, program umjetni\u010dkih rezidencija, market umjetnina i kreativnih industrija, revija kvir filmova, publikacija itd. Trenutno brojimo 5 \u010dlanova feministkinja i kvir umjetnika iz razli\u010ditih oblasti \u2013 anga\u017eovana i savremena umjetnost, istorija umjetnosti, scenski dizajn, arhitektura, gluma, a imamo i veliki broj stalnih saradnika. Veliki dio na\u0161eg rada podrazumijeva i edukaciju i mentorstvo mladim umjetnicima, i sa mnogim umjetnicima koji su na primjer poha\u0111ali na\u0161 edukativni program o anga\u017eovanoj i savremenoj umjetnosti smo nastavili saradnju i uklju\u010dujemo ih u na\u0161e dalje aktivnosti. Danas sam ponosna \u0161to smo te po\u010detne ciljeve koje sam navela dosta ostvarili, iako smo u stalnoj borbi za sredstva, i ve\u0107inu aktivnosti i projekata koje smo do sada realizovali je bilo na mi\u0161i\u0107e i entuzijazam.<\/p>\n\n\n\n Jedna od prvih stvari koje se mogu videti na va\u0161em sajtu je to da se \u0160kArt bavi anga\u017eovanom umetno\u0161\u0107u. \u0160ta je za vas anga\u017eovana umetnost? <\/strong><\/p>\n\n\n\n Anga\u017eovana umjetnost je za nas jednako sloboda. To zna\u010di da mo\u017eemo da se bavimo socijalnim tabuima, da reagujemo na dru\u0161tvene i politi\u010dke teme, na nepravdu, na retrogradne, patrijarhalne i hetero normativne narative i sve stvari i pojave koje nas optere\u0107uju i bole; to je sloboda da ka\u017eemo \u0161ta mislimo i poka\u017eemo svoj stav kada su u pitanju (nametnute) dru\u0161tvene norme\u2026sve to kroz kreativu i umjetnost, kroz stvaranje i igru, kroz eksperimente. Primjera radi, pravimo razglednice sa odre\u0111enim dru\u0161tvenim problemom i \u0161aljemo te razglednice donosiocima odluka i odgovornim institucijama, te upoznajemo gra\u0111ane o tom problemu.<\/p>\n\n\n\n Sloboda podrazumijeva i samo preispitivanje koncepta sloboda<\/em>. Da li smo i koliko slobodni\/e. Preispitivali\/e smo i to da li smo slobodni\/e ukoliko se na\u0161 rad finansira od strane razli\u010ditih ustanova, organizacija i fondacija. Do\u0161li smo do odgovora da jesmo, prvo jer smo u onim slu\u010dajevima kada smo osjetili\/e da se na\u0161a sloboda ograni\u010dava ili uslovljava vra\u0107ali\/e sredstva \u2013 radi\u0107emo samo po na\u0161im pravilima; tako\u0111e, sredstva od kojih finansiramo na\u0161 rad su sredstva koja pripadaju svim gra\u0111anima i njima smo i odgovorni. Drugo \u2013 stalno se vra\u0107amo na to da ostanemo sebi dosljedni\/e, da ne cenzuri\u0161emo sopstvene radove niti radove umjetnika\/ca sa kojima radimo. <\/p>\n\n\n\n Anga\u017eovana umjetnost podrazumijeva i anga\u017eovan rad u zajednici \u2013 rad na osna\u017eivanju ranjivih i marginalizovanih grupa. Moto koji smo kreirali\/e prilikom osnivanja udru\u017eenja bio je: mijenjamo na mikro nivou \u2013 \u010dovjek po \u010dovjek<\/em>. Smatramo da je to od klju\u010dne va\u017enosti za stvaranje kriti\u010dne mase- edukovati i podr\u017eavati pojedince\/ke koji \u0107e kasnije djelovati u dru\u0161tvu. <\/p>\n\n\n\n Na koje umetni\u010dke prakse se najvi\u0161e oslanja va\u0161 rad? Da li se to menjalo od kada je nastala organizacija ili ostajete privr\u017eeni odre\u0111enom domenu umetnosti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Djelujemo u oblasti savremene umjetnosti i nju i promovi\u0161emo \u2013 tako je od po\u010detka na\u0161eg rada. Na\u0161i umjetni\u010dki radovi podrazumijevaju interdisciplinarnost, istra\u017eivanje, eksperiment i introspekciju. A s ozbirom da su to ve\u0107inom anga\u017eovani radovi, onda podrazumijevaju i reakciju. Prilikom stvaranja polazimo od sebe samih \u2013 \u0161ta je to \u0161to mene kao gra\u0111anina vrije\u0111a u ovom dru\u0161tveno-politi\u010dkom i eti\u010dkom sistemu, \u0161ta mi smeta, i \u0161ta \u017eelim da promijenim. Na primjer, sada ve\u0107 tradicionalno za Osmi mart kreiramo neki zanimljiv i interaktivni rad za na\u0161 vebsajt i onda ga dijelimo na dru\u0161tvenim mre\u017eama, na\u0161im majkama, sestrama, prijateljicama, koleginicama, i jedan dio \u0161tampamo i podijelimo tokom Osmomartovskog mar\u0161a kojeg u Podgorici organizuje Centar za \u017eenska prava. Pro\u0161le godine smo pravile \u017eensko porodi\u010dno stablo podstaknute time \u0161to veliki broj \u017eena u Crnoj Gori ostaju neupisane u porodi\u010dna stabla \u2013 tako ve\u0107ina nas ne mo\u017ee da isprati svoje korijene dalje od prababe i \u010dukunbabe, \u0161to je samo nekoliko generacija iza. A to je zaista tu\u017eno. Kao da nismo postojale. Ove godine smo pravile osmosmjerku podr\u0161ke sa klju\u010dnim rije\u010dima koje ozna\u010davaju feminizam, borbu, solidarnost. Taj proces pored misaonog podrazumijeva i crte\u017e i digitalne intervencije. Koristimo jo\u0161 i tijelo, pokret, fotografiju, sliku, video, zvuk itd. Zapravo, mi radimo kompletnu produkciju jednog rada \u2013 od ideje, preko realizacije, do postavke i distribucije. <\/p>\n\n\n\n Veliki broj va\u0161ih aktivnosti uklju\u010duje ples i performans. Na na\u0161im prostorima su ova dva tipa izvo\u0111a\u010dkih umetnosti dosta skrajnute i zanemarene od strane institucija i to je \u010dini mi se posebno izra\u017eeno kada je re\u010d o performansu. Tako\u0111e, publiku na ovim prostorima \u010desto nije lako privu\u0107i i zainteresovati za performans art. Kakva su va\u0161a iskustva?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na\u017ealost u Crnoj Gori performans i ples su jako zanemareni (ovdje ne govorimo o klasi\u010dnim plesovima). Zbog toga mi promovi\u0161emo oba \u2013 ne samo da radimo performanse ve\u0107 sprovodimo radionice intuitivnog plesa koji se bazira na samoposmatranju, samoizra\u017eavanju, slobodi pokreta, koji se dakle bazira na misanom procesu. Trenutno sprovodimo i mentoring program za performans i podr\u017eavamo 3 umjetnice koje kreiraju svoj performans. Pod na\u0161im okriljem je vi\u0161e umjetnika\/ca po\u010delo da se bavi performansom. Dobro ste primijetili da su oba zanemareni od strane institucija, \u0161to se svakako odra\u017eava i na svijest koja o ovim medijima postoji. Potpuno je neshvatljivo za\u0161to smo ostali na talasima moderne \u010dak i akademski, zbog \u010dega se umjetnost priznaje i po\u0161tuje samo u okvirima vajanja i realizma u likovnoj umjetnosti, i za\u0161to mnoge starije generacije umjetnika prevr\u0107u o\u010dima na pomen performansa i multimedije kada je performans art nastajao u vrijeme dok su se oni ra\u0111ali! Neznanje a s njim i nerazumijevanje tako\u0111e igra veliku ulogu- \u010desto \u010dujemo i od mla\u0111ih generacija koliko ne razumiju \u0161ta je ono \u0161to radi Marina Abramovi\u0107 i koliko netrpeljivosti i banalizacije dolazi sa tim. Performans pa \u010dak i ples se do\u017eivaljavaju kao novina. Samim tim ovi mediji se \u010desto zapostavljaju na konkursima za podr\u0161ku umjetnicima\/cama. Nemam drugo obja\u0161njenje bez da je sve to pitanje mentaliteta. Performans art sa jedne strane podrazumijeva izla\u017eenje van okvira na koje smo navikli, a toga se \u010desto bojimo- mi smo zemlja koja voli u\u0161u\u0161kano i sigurno, ono oko ku\u0107e. Sa druge strane, performans art je i zavirivanje u sopstveno sebe, suo\u010davanje sa sobom samima, promi\u0161ljanje o svojim strahovima i izbacivanje napolje svega onoga \u0161to je sakriveno. A mi to ne volimo- mi volimo da krijemo, da potiskujemo, da se ne bavimo su\u0161tinom, mi krijemo bolesti, strah, tugu, patnju, samo da ne bismo \u201eispali slabi\u0107i\u201c. Vjerovatno zato patrijarhat toliko i opstaje ovdje. Va\u017eno mi je da napomenem jo\u0161 ne\u0161to- mi nemamo kolektivnu i institucionalnu memoriju da zapamtimo sva ona umjetni\u010dka iskakanja iz ovih okvira koja su se de\u0161avala na na\u0161em prostoru, a de\u0161avala su se. Nismo ih zapamtili, i ne naslanjamo se na njih, ve\u0107 sve \u0161to radimo kao da radimo od nule. A to veoma ote\u017eava i sputava rad svakoj novoj generaciji, ali i publici da prihvati i usvoji. <\/p>\n\n\n\n Na va\u0161em sajtu pi\u0161e da poseban fokus stavljate na osna\u017eivanje umjetnica, kao i na podr\u0161ku i pove\u0107anje vidljivosti ranjivih grupa u dru\u0161tvu. Na koji na\u010din i kroz kakve projekte ostvarujete te ciljeve? Na koje sve ranjive grupe mislite?<\/strong><\/p>\n\n\n\n To su uglavnom projekti kojima edukujemo te ciljne grupe o anga\u017eovanoj umjetnosti i u\u010dimo ih kako da kriti\u010dki promi\u0161ljaju te kako da kroz kreativne prakse budu vidljivije i da se bore za svoja prava. Usmjereni smo na osna\u017eivanje \u017eena, TIRV i LGBTIQ+, ali radimo i sa djecom kroz \u0160kolu glume koju smo pokrenuli u Tivtu. Kreativne radionice, plesne radionice, predavanja, mentorstvo, umjetni\u010dke izlo\u017ebe, su na\u010din na koji radimo, a zatim mi ve\u0107 nekoliko godina sprovodimo program umjetni\u010dkih rezidencija na polju anga\u017eovane umjetnosti koji smo pro\u0161le godine pro\u0161irili i na program za edukaciju i kreiranje kvir filma. Odr\u017eali smo i regionalnu reviju kvir filmova i promovisali ne samo umjetnike\/ce i autore\/ce koji se bave ovom tematikom iz regiona ve\u0107 i umjetnike\/ce koje smo podr\u017eali kroz program rezidencija. Sve umjetnice\/i koje podr\u017eavamo promovi\u0161emo i pratimo u daljem radu, mentori\u0161emo, anga\u017eujemo, preporu\u010dujemo. Ta saradnja vrlo \u010desto postane i prijateljstvo tako da mi imamo veliki krug saradnika\/ca- prijatelja\/ica. <\/p>\n\n\n\n Ko vam je ciljna grupa odnosno publika o kojoj razmi\u0161ljate kada pravite planove za projekte? <\/strong><\/p>\n\n\n\n Kada radimo na osna\u017eivanju ranjivih grupa, onda projekte pravimo ciljano u odnosu na saradnje koje ostvarujemo sa drugim organizacijama i institucijama. Vrlo \u010desto se prvo pove\u017eemo sa nekima od njih i onda iz te povezanosti nastane ideja za projekat. A \u0161to se same publike ti\u010de mislim da ipak imamo malo u\u017eu publiku koja ima odre\u0111eni senzibilitet prema savremenoj umjetnosti i onome \u0161to radimo \u2013 makar \u0161to se posjetioca na\u0161ih doga\u0111aja ti\u010de i pratioca na dru\u0161tvenim mre\u017eama. <\/p>\n\n\n\n Sa Asocijacijom Spektra ste sara\u0111ivali na projektu <\/strong>Moje tijelo je sredstvo borbe<\/em><\/strong>, mo\u017eete li da nam ka\u017eete ne\u0161to vi\u0161e o tome kako ste do\u0161li na ideju za projekat i za tu saradnju? \u0160ta je po Va\u0161em mi\u0161ljenju najva\u017eniji rezultat tog projekta?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Taj koncept je dio ve\u0107eg projekta na kojem smo radili i podrazumijevao je edukativne i filmske radionice sa zaposlenima u Spektri i \u010dlanovima njihove mre\u017ee. D\u017eoli i ja smo se upoznali i postali prijatelji prije projekta i odlu\u010dili da sara\u0111ujemo. Projektom su i na\u0161e dvije organizacije postale prijateljske \u2013 sama saradnja je prevazilazila okvire projektnih aktivnosti i bila vrlo emotivna. Emotivna ne samo jer smo svi me\u0111usobno postali bliski, ve\u0107 i stoga jer smo obra\u0111ivali jako osjetljive teme, razmjenjivali li\u010dna iskustva i borbe koje smo prolazili. Moje tijelo je sredstvo borbe<\/em> je logi\u010dno nastao iz svega toga, kao lajtmotiv \u0160kArtovog programa rezidencija a zatim i publikacije koju smo objavili i koja se bazirala na istra\u017eiva\u010dkim tekstovima mentora programa ali i na\u0161im i Spektrinim umjetni\u010dkim radovima i tekstovima. Ponosni smo na izlo\u017ebu Na\u0161e pri\u010de u borbi za slobodu<\/em> koju smo organizovali tokom pomenute saradnje i to je bila izlo\u017eba radova TIRV i kvir zajednice. Neki od izlaga\u010da su prvi put javno postavili svoje radove i najitnimnije misli, neki su prvi put izlagali i nastavili da rade nakon toga, neki su i prodali svoje radove po prvi put, a neki i prvi put izveli performans- i to smatram najva\u017enijim rezultatom tog projekta: osna\u017eivanje zajednice i podizanje vidljivosti kroz umjetnost.<\/p>\n\n\n\n Ostvarujete li neki vid saradnje sa organizacijama i kolektivima iz regije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sara\u0111ujemo sa organizacijama sli\u010dnog senzibiliteta i polja djelovanja, uglavnom su to nezavisni kolektivi: Klara i Rosa iz Subotice \u2013 gostovali smo na njihovim doga\u0111ajima i predstavljali svoj rad, Matrijar\u0161ija iz Beograda \u2013 prikazivali smo i promovisali njihov rad na na\u0161em godi\u0161njem marketu, radili smo internacionalni plesni seminar sa Bitef dens kompanijom u Tivtu nekoliko godina, pripremali smo sa vi\u0161e feministi\u010dkih i TIRV organizacija iz regiona aplikacije za Kreativnu Evropu, a trenutno pripremamo obilje\u017eavanje na\u0161eg postojanja te radionice i tribinu sa \u010dlanovima KC Magacin. Tog dana \u0107emo prikazati i performanse koje smo pripremali kroz mentoring program za performans. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Intervju vodio: Aleksa Milanovi\u0107 Za sam po\u010detak predstavite nam \u0160kArt za sve one koji nisu imalie prilike da \u010duju za va\u0161u organizaciju? \u0160kArt je udru\u017eenje koje sam ja pokrenula 2016. u Tivtu nakon povratka sa master studija sa ciljem da okupim umjetnike, kulturne radnike i mislioce kako bismo stvorili u Crnoj Gori sve ono \u0161to […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":900,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[48],"tags":[],"class_list":["post-898","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-anti-rodni-pokreti"],"acf":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Performans-2-e1730739110301.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/898","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=898"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/898\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":899,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/898\/revisions\/899"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/media\/900"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=898"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=898"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=898"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}