{"id":903,"date":"2024-11-12T20:17:43","date_gmt":"2024-11-12T20:17:43","guid":{"rendered":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/?p=903"},"modified":"2024-11-12T20:50:42","modified_gmt":"2024-11-12T20:50:42","slug":"ugrozeni-patrijarhat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/ugrozeni-patrijarhat\/","title":{"rendered":"Ugro\u017eeni patrijarhat"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Sanja <\/strong>Orlandi\u0107<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

Kad otvorimo medije i pro\u010ditamo izjave bilo o nasilju nad \u017eenama, upotrebi rodno senzitivnog jezika, pitanju abortusa i sl. obi\u010dno nailazimo na lamentiranje simboli\u010dkih elita i nosilaca mo\u0107i nad patrijarhatom koji je iz dana u dan sve ugro\u017eeniji, te mu neprestano moraju priskakati u pomo\u0107 i obezbje\u0111ivati za\u0161titu. U ovom tekstu bi\u0107e rije\u010di upravo o toj iskrivljenoj slici koja je daleko od realnosti, ali i nekim diskurskim na\u010dinima kako do nje dolazi i razlozima zbog kojih se neprestano konstrui\u0161e.<\/p>\n\n\n\n

Porast desnog populizma u posljednjoj deceniji u Srbiji, a posljednjih nekoliko godina i u Crnoj Gori obuhvatio je i pitanje antirodnih politika. Naime, da bi desni populizam uspio, a njegovo \u0161irenje ide od periferije ka gradu, mora konstruisati neprijatelja od kojega treba da za\u0161titi \u201enarod\u201c kome prijeti opasnost. U literaturi o desnom populizmu, neprijatelj je poznat kao \u017ertveni jarac i odnosi se na grupu koja navodno prijeti da ugrozi neku vrstu obe\u0107anog jedinstva, bilo nacionalnog, etni\u010dkog, vjerskog i sl. Jednu vrstu \u017ertvenog jarca predstavljaju i svi oni koji se bore za rodnu ravnopravnost, rodno samoodre\u0111enje ili prava seksualnih manjina. Stoga su \u010desto na udaru promotera ekstremno desnih ili\/i desnih populista koji se naj\u010de\u0161\u0107e nalaze na pozicijama mo\u0107i, bilo stvarnim ili simboli\u010dkim.<\/p>\n\n\n\n

Desni populizam ja\u010da zahvaljuju\u0107i izazivanju straha od razli\u010ditih pojava koje navodno prijete da ugroze \u201etradicionalni poredak\u201c, odn. ono \u0161to je poznato i \u0161to se naj\u010de\u0161\u0107e predstavlja kao zdravorazumsko. U ovom tekstu analizira\u0107u primjere iz javnog diskursa u Crnoj Gori i Srbiji, prvenstveno zbog aktivnog djelovanja Srpske pravoslavne crkve u obje dr\u017eave, a koja istrajava na rodnim stereotipima, \u0161to ne isklju\u010duje sli\u010dne pojave u drugim dr\u017eavama regiona u kojima tako\u0111e ja\u010da uticaj desni\u010darskih organizacija i partija.<\/p>\n\n\n\n

Poruka \u201eOn da brani, ona da ra\u0111a\u201c postala je popularna u diskursu dru\u0161tvenih mre\u017ea. Nerijetko, nju kao prototip desnog politi\u010dkog spektra koriste i lijevo orijentisani akteri u cilju ismijavanja takvog vi\u0111enja rodnih uloga. No, na\u017ealost, ona i na taj na\u010din postaje ja\u010da i njena popularnost raste i dolazi do velikog broja ljudi. Naime, desni\u010darske poruke su u principu vrlo sa\u017eete i jasne i zbog toga ostvaruju veliki uticaj me\u0111u stanovni\u0161tvom. Ovaj slogan reflektuje tradicionalni patrijarhalni model u kome se mu\u0161karci vide kao za\u0161titnici i branitelji porodice i dru\u0161tva, dok se \u017eenama pripisuju isklju\u010divo uloga majki koje ra\u0111aju i brinu o \u0111eci i doma\u0107instvu. Mu\u0161karac je nosilac autoriteta koji je zadu\u017een za odbranu od naj\u010de\u0161\u0107e imaginarnog neprijatelja, a \u017eena je svedena na reprodukciju.<\/p>\n\n\n\n

Takve poruke nerijetko se \u0161ire i od strane politi\u010dara i\/ili vr\u0161ilaca vlasti. Pred\u015bednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapi\u0107 izjavio je u januaru 2021. godine sljede\u0107e: \u201eNa\u0161a Vojska se uobli\u010dila iz crnogorske porodice i, iako mi dame, nadam se, ne\u0107e zamjeriti, moram da ka\u017eem onako kako je Njego\u0161 rekao \u2013 \u2018mu\u017e je brani\u010d \u017eene i djeteta\u2019. Iz odnosa prema \u017eivotu, rodio se i odnos prema Vojsci u kojoj je svaki mu\u017e i svaka majka vaspitavala sinove za budu\u0107e vojnike, a k\u0107eri, da budu bri\u017ene prema najbli\u017eim, prema bra\u0107i, i da ubudu\u0107e kao majke na isti na\u010din vaspitavaju svoju djecu.\u201c U izjavi se o\u010dituje odnos prema rodnim ulogama \u2013 nagla\u0161ava se tradicionalna uloge mu\u0161karaca i \u017eena u crnogorskom dru\u0161tvu. Mu\u017e se vidi kao za\u0161titnik \u017eene i \u0111eteta, \u0161to reflektuje koncept mu\u0161ke odgovornosti za za\u0161titu porodice. Tako\u0111e se nagla\u0161ava va\u017enost porodi\u010dnih vrijednosti u vojnoj tradiciji. O\u010dekuje se da svi vaspitavaju svoju \u0111ecu u skladu s tim vrijednostima, pripremaju\u0107i sinove da postanu vojnici koji brane zemlju, a \u0161\u0107eri da budu bri\u017ene i da prenesu te vrijednosti na svoju budu\u0107u \u0111ecu. Uloga \u017eene, kao i u brojnim drugim izjavama, svodi se na njenu ulogu u tradicionalnoj porodici. Kroz takve izjave implicira se da ona nije vidljiva i vrijedna kao ljudsko bi\u0107e ve\u0107 isklju\u010divo kao njegovateljica mu\u0161koga roda. U izjavi tako\u0111e postoji referenciranje na Njego\u0161a, crnogorskog vladiku i pjesnika, \u010dime se dodaje kulturna i istorijska dimenzija pomenutim \u201etradicionalnim\u201c vrijednostima.<\/p>\n\n\n\n

Ova izjava uzeta je samo kao najupe\u010datljiviji prototip jer sadr\u017ei sve elemente koje sadr\u017ee izjave sli\u010dnoga tipa koje populisti desni\u010darskog spektra unose u javni diskurs i javne politike. Nije zgoreg napomenuti i da je na prvoj litiji Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori tako\u0111e vode\u0107a poruka bila \u201eMu\u017e je brani\u010d \u017eene i djeteta, narod brani\u010d crkve i plemena\u201c za kojom je po\u0161la masa, dok nije konstruisana sa\u017eetija i jasnija poruka, koja je tako\u0111e usmjerena protiv konstruisanog neprijatelja \u2013 \u201eNe damo svetinje\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Nakon pomenute izjave biv\u0161eg premijera Crne Gore, Krivokapi\u0107a, ministar u tada\u0161njoj Vladi, a dana\u0161nji pred\u015bednik Crne Gore, Jakov Milatovi\u0107, sastao se s mitropolitom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i obavijestio javnost da se Crna Gora suo\u010dava s demografskim problemima te da je mitropolitu predo\u010dio dodatne mjere koje \u0107e Vlada preduzeti u cilju unapre\u0111enja nataliteta. Dodao je i da su vjerske zajednice sna\u017eni partneri na tome putu. Na taj je na\u010din Milatovi\u0107 direktno ugrozio sekularnost dr\u017eave i garantovana \u017eenska prava.<\/p>\n\n\n\n

Naime, uplitanje crkve u demografske probleme nosi sa sobom niz opasnosti, od kojih je prva ograni\u010davanje prava i sloboda jer crkva nu\u017eno name\u0107e svoje stavove o kontroli ra\u0111anja, abortusu i reproduktivnim pravima i diskriminacije LGBTIQ+ zajednice. Crkva na taj na\u010din dobija preveliki uticaj na dr\u017eavne odluke i politiku, \u0161to mo\u017ee dovesti do dono\u0161enja zakona koji su u skladu s religijskim uvjerenjima, ali ne nu\u017eno i u najboljem interesu svih gra\u0111ana, \u010dime bi interesi crkve bili stavljeni iznad interesa \u0161ire javnosti.<\/p>\n\n\n\n

Sve navedeno rezultira politikama koje nijesu inkluzivne ve\u0107 dodatno polarizuju dru\u0161tvo i ne bave se su\u0161tinskim problemima, \u0161to je zapravo i osnov populisti\u010dke politike. Nema rije\u010di o suzbijanju porodi\u010dnoga nasilja, zanemaruju se ekonomska, socijalna i zdravstvena dimenzija demografskih problema, jer su stavovi crkve fokusirani na tzv. moralne i eti\u010dke aspekte, koji nerijetko u odbani patrijarhata samo stvaraju nove probleme, a nema ni traga rje\u0161avanju postoje\u0107ih.<\/p>\n\n\n\n

Dva mjeseca nakon direktnog uvo\u0111enja crkve u demografske probleme, na Javnom servisu Crne Gore pokrenuta je tema o abortusu. Emisija je bila prvobitno naslovljena \u201eAbortus \u2013 \u017eensko, dr\u017eavno ili crkveno pitanje\u201c, u toku dana je promijenjena u \u201ePravo na prekid trudno\u0107e \u2013 DA ili NE?\u201c, da bi na kraju naslov glasio \u201eAbortus \u2013 od ustavnog prava do tabu teme?\u201c. Dakle, u udarnom terminu na Javnom servisu pokrenuto je preispitivanje prava koje je ve\u0107 odavno zakonski regulisano \u2013 Ustavom iz 1974. godine u SFRJ, a u dana\u0161njoj Crnoj Gori Zakonom o uslovima i postupku za prekid trudno\u0107e. No u emisiji je kao gost bio pozvan predstavnik Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, Gojko Perovi\u0107, kao predstavnik jedne vjerske zajednice, iako su u Crnoj Gori prema Ustavu sve vjerske zajednice ravnopravne.<\/p>\n\n\n\n

U pomenutoj emisiji predstavnik crkve slu\u017eio se diskursnom strategijom u literaturi poznatoj kao odricanje od odgovornosti ili disclamer.<\/em> Pod njom se podrazumijeva da govornik u prvom dijelu re\u010denice izgovara isklju\u010divo ono \u0161to je dru\u0161tveno prihvatljivo, a zatim nakon veznika ali izgovara ono \u0161to zaista misli. Tako Perovi\u0107 ka\u017ee: \u201eAbortus mo\u017ee da se posmatra kao prekid trudno\u0107e, ali mo\u017ee da se posmatra i kao prekid jednog za\u010detog \u017eivota\u201c ili \u201eCrkva se ne bavi \u017eenskim pravima, ve\u0107 se obra\u0107a vjernicima, ali i da nije sve u tijelu \u017eene njeno\u201c. Na pitanje \u0161ta u slu\u010daju incesta i silovanja, Perovi\u0107 nije direktno odgovorio, ve\u0107 je pod\u015betio da je mitropolit moskovski Kiril rekao da i u tim situacijama crkva poziva majke da rode. \u201eNemamo generalni stav, ali crkva uvijek podr\u017eava \u017eivot, a nekim situacijama treba pri\u0107i od slu\u010daja do slu\u010daja\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Poruke koje je Perovi\u0107 poslao nakon veznika ali<\/em>, odra\u017eavaju konzervativne stavove crkve prema abortusu i \u017eenskim pravima, iako je \u017eelio da ih ubla\u017ei i na taj na\u010din pridobije jo\u0161 sljedbenika. Izbjegavanje direktnog odgovora na pitanje o incestu i silovanju mo\u017ee biti shva\u0107eno i kao nedostatak empatije ili nesposobnost crkve da se prilagodi slo\u017eenim i delikatnim situacijama. Poruka, koja je i nai\u0161la na najo\u0161trije reakcije javnosti, da \u017eena nema potpunu autonomiju nad svojim tijelom u suprotnosti je sa savremenim shvatanjem \u017eenskih prava i reproduktivne autonomije.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, uo\u010dljivo je da su ove crkvene poruke iz 2022. znatno diskursno ubla\u017eene u odnosu na ranije, od kojih je najupe\u010datljiva bila Amfilohijeva da Srpkinje \u201eu svojim utrobama pobiju za jednu godinu vi\u0161e djece nego \u0161to su pobili Musolini i Hitler i Broz i ovi koji su ovdje na Kosovu\u201c, ali da uprkos diskursnom ubla\u017eavanju nose istu poruku. U prvoj izjavi ton je umjereniji i poku\u0161ava da odr\u017ei autoritet crkve, dok druga koristi ekstreman jezik kako bi \u0161okirala i izazvala sna\u017enu reakciju. Mogli bismo zaklju\u010diti da je novo diskursno ruho poruka koje ugro\u017eavaju ljudska prava i slobode znatno opasnije jer se skriva iza demokratije i prava na slobodu govora, zanemaruju\u0107i \u010dinjenicu da pravo na slobodu govora prestaje tamo \u0111e po\u010dinje ugro\u017eavanje prava drugog, \u0161to svakako uklju\u010duje i prava \u017eena na sopstvene odluke koje su u vezi s njezinim tijelom.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to u osnovi karakteri\u0161e tzv. noviji diskurs desni\u010darskih pokreta, pored pomenutih kratkih poruka s jasnom porukom, jeste i pozitivnost sadr\u017eana u njima. Naime, od \u0161irom svijeta poznatog pokreta protiv abortusa \u201epro-life\u201c do doma\u0107ih ina\u010dica sli\u010dne sadr\u017eine, vidljivo je da ne sadr\u017ee otvorenu negaciju protiv odre\u0111enog prava, ve\u0107 naprotiv zalaganje \u201eza ne\u0161to\u201c. Upravo u takvom na\u010dinu konstruisanja poruka, krije se i uspjeh tih pokreta u posljednjoj deceniji. Iako na svjetskom nivou postoji pokret \u201epro-choice\u201c, u manjim dru\u0161tvenim zajednicama jo\u0161 uvijek nijesmo svjesni va\u017enosti konstruisanja pozitivnih poruka, ve\u0107 se ve\u0107ina akcija svodi zapravo na reakcije. Na taj na\u010din ne posti\u017ee se \u017eeljena reakcija niti poruke sti\u017eu do ciljnih grupa kojima su upu\u0107ene. Umjesto da se fokusiraju na zabrane i restrikcije, \u201epro-life\u201c aktivisti \u010desto koriste emotivne apele i pozitivne slike koje izazivaju empatiju i podr\u0161ku. Takav pristup je izuzetno efikasan jer se ljudi lak\u0161e identifikuju s pozitivnim vrijednostima nego s negativnim porukama. Zalaganjem \u201eza \u017eivot\u201c umjesto \u201eprotiv abortusa\u201c, pokret uspijeva da pridobije podr\u0161ku ne samo konzervativaca ve\u0107 i \u0161ire populacije koja se mo\u017eda ne sla\u017ee u potpunosti sa svim stavovima pokreta, ali o\u015be\u0107a sna\u017enu emocionalnu vezu sa idejom za\u0161tite \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111e, u posljednje vrijeme je primjetna reakcija crkve kad je rije\u010d o upotrebi rodno senzitivnog jezika. Imenice \u017eenskog roda progla\u0161ene su neprijateljima braka i porodice, a samim tim i \u201etradicionalnih\u201c vrijednosti. Koliko god takav stav bio neshvatljiv i nepotkrepljiv u jezi\u010dkoj stvarnosti, on zahvaljuju\u0107i desni\u010darko populisti\u010dkom upro\u0161\u0107avanju postaje popularan, \u010demu svjedo\u010di i veliki broj \u017eena mla\u0111e generacije koje smatraju da su zanimanja u mu\u0161kom rodu vrednija i zvu\u010dnija. Oblici \u017eenkog roda nijesu problemati\u010dni kad je potrebno uvrijediti \u017eene, pa tako one nijesu jadnici ve\u0107 jadnice, kako je nedavno saop\u0161teno s najvi\u0161eg mjesta u SPC, ali je problemati\u010dno da budu advokatice. Da ne pominjemo i svasvim regularno postojanje rije\u010di monahinja ili popadija. Takva percepcija ukorijenjena je u kompleksnom skupu dru\u0161tvenih, kulturnih i jezi\u010dkih faktora. Konceptualna slika ni\u017ee vrijednosti u odnosu na mu\u0161ki rod samo je jo\u0161 jedan dokaz duboko uvrije\u017eenog patrijarhalnog sistema. Kako promovi\u0161e isklju\u010divo tradicionalne rodne uloge, crkva rodno senzitivni jezik vidi kao podr\u0161ku modernim rodnim teorijama koje su u sukobu s njenim stavovima. Kombinacija edukacije, politike i kulturnih promjena mo\u017ee stvoriti sinergiju koja \u0107e omogu\u0107iti duboke i trajne promjene u dru\u0161tvu. Kontinuirani napori na svim nivoima su klju\u010dni za prevazila\u017eenje duboko ukorijenjenih stereotipa i postizanje pravednijeg i ravnopravnijeg dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Borba protiv desni\u010darskog populisti\u010dkog diskursa o o\u010duvanju tradicije zahtijeva pa\u017eljiv i strate\u0161ki pristup koji uklju\u010duje razumijevanje, edukaciju i komunikaciju. Potrebno je istra\u017eiti njihove argumente, a to uklju\u010duje prou\u010davanje istorijskih, kulturnih i ideolo\u0161kih korijena tih argumenata. Vi\u0161e puta sam kroz tekst tradicionalne vrijednosti stavila pod navodnike. To sam uradila upravo iz razloga \u0161to je ve\u0107ina tih vrijednosti ili izmi\u0161ljena ili kontekstualno izop\u0161tena. Ve\u0107ina desni\u010darske antirodne argumentacije u Evropi, a samim tim i u na\u0161im dr\u017eavama, svoj diskurs organizuje na opoziciji prema marksizmu\/komunizmu\/socijalizmu.<\/p>\n\n\n\n

Na\u0161u tradiciju ne predstavljaju samo primjeri koje navodi crkva ili politi\u010dari s desnog politi\u010dkog spektra. Naime ona je puna primjera u kojima je napu\u0161tanje zastarjelih obi\u010daja donijelo dru\u0161tveni napredak. Na primjer, u jugoslovenskom periodu, ideje socijalizma bile su povezane s borbom za radni\u010dka prava, socijalnu sigurnost i jednakost. Tokom tog perioda, \u017eene su imale zna\u010dajnu ulogu u javnom \u017eivotu, ekonomiji i politici, \u0161to je doprinijelo ve\u0107em stepenu rodne ravnopravnosti nego \u0161to je bio slu\u010daj u mnogim zapadnim zemljama u isto vrijeme. Ti primjeri pokazuju da rodna ravnopravnost i socijalna pravda nijesu strane ideje, ve\u0107 dio na\u0161e vlastite istorije i tradicije.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, na\u0161a tradicija uklju\u010duje i bogato naslje\u0111e narodne kulture, koja se \u010desto oslanjala na zajedni\u0161tvo i me\u0111usobnu pomo\u0107. Mnoge narodne pri\u010de, pjesme i obi\u010daji svjedo\u010de o vrijednostima solidarnosti i podr\u0161ke me\u0111u ljudima, bez obzira na njihov rod ili dru\u0161tveni status. Te su vrijednosti duboko ukorijenjene u na\u0161im kulturama i mogu poslu\u017eiti kao osnova za izgradnju dru\u0161tva koje po\u0161tuje prava svih svojih \u010dlanova.<\/p>\n\n\n\n

Stoga, dok desni\u010darski narativi nastoje da monopolizuju definiciju tradicije i koriste je kao alat za isklju\u010divanje progresivnih ideja, va\u017eno je prepoznati i osvijetliti razli\u010dite aspekte na\u0161e kulturne i istorijske ba\u0161tine. Tradicija nije monolitna niti stati\u010dna; ona se mijenja i prilago\u0111ava, reflektuju\u0107i potrebe i vrijednosti dru\u0161tva kroz vrijeme. I upravo je isticanje pozitivnih primjera jedan od na\u010dina za efikasno suptrotstavljanje ekstremno desnim ideologijama.<\/p>\n\n\n\n

Samo kroz jasno artikulisane argumente, pozitivne primjere i saradnju, mogu\u0107e je podsta\u0107i dru\u0161tvo na prihvatanje promjena koje unapre\u0111uju pravdu i jednakost za sve. Takav pristup doprinosi stvaranju inkluzivnijeg dru\u0161tva u kojem se po\u0161tuju prava i dostojanstvo svakog pojedinca, bez obzira na pol, rod, etni\u010dku pripadnost ili bilo koju drugu li\u010dnu karakteristiku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sanja Orlandi\u0107 Kad otvorimo medije i pro\u010ditamo izjave bilo o nasilju nad \u017eenama, upotrebi rodno senzitivnog jezika, pitanju abortusa i sl. obi\u010dno nailazimo na lamentiranje simboli\u010dkih elita i nosilaca mo\u0107i nad patrijarhatom koji je iz dana u dan sve ugro\u017eeniji, te mu neprestano moraju priskakati u pomo\u0107 i obezbje\u0111ivati za\u0161titu. U ovom tekstu bi\u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":906,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[48],"tags":[],"class_list":["post-903","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-anti-rodni-pokreti"],"acf":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/IMG_9072-e1731444636313.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/903","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=903"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/903\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":905,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/903\/revisions\/905"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/media\/906"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=903"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=903"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=903"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}