{"id":907,"date":"2024-11-16T10:17:57","date_gmt":"2024-11-16T10:17:57","guid":{"rendered":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/?p=907"},"modified":"2024-11-16T10:18:39","modified_gmt":"2024-11-16T10:18:39","slug":"demontaza-gospodareve-kuce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/demontaza-gospodareve-kuce\/","title":{"rendered":"Demonta\u017ea gospodareve ku\u0107e:"},"content":{"rendered":"\n

Asembla\u017ea kao strategija otpora anti-rodnom pokretu<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Pi\u0161e: Anela Dumonji\u0107<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

Kriza, rod, panika. Moral, porodica, priroda. Feminizam, strah, ideologija. Briga, sloboda, kontrola.<\/p>\n\n\n\n

Ko, \u0161ta, gdje, kako, te najvi\u0161e, za\u0161to?<\/p>\n\n\n\n

Anti-rodni pokret mo\u017eemo razumjeti kao jednu difuznu mre\u017eu izobilja heterogenih, kontradiktornih, i reakcionarnih grupa, koje su se herojski, uprkos svim razlikama, ujedinili u borbi protiv zajedni\u010dkog neprijatelja. Iako je globalni fenomen sa sistematski jednakim medologijama, specifi\u010dna politika targetiranja ovisi o lokalnim uvjetima, lokalnim tenzijama i lokalnim strahovima. Me\u0111utim, postoji jedna sveobuhvatna i konstantna Istina, te stoga i Misija. Rod korumpira, rod ru\u0161i svete temelje dru\u0161tva, rod izopa\u010dava. Sveta trojka svega dobrog \u2013 moral, nevinost, poslu\u0161nost \u2013 je na rubu propasti. Rod je prijetnja. Rod je neprijatelj. Rod mora biti ukinut.<\/p>\n\n\n\n

Judith Butler, za mnoge personifikacija rodnih studija, nam je dala jednu jako konciznu definciju:<\/p>\n\n\n\n

\u201cAnti-rodni pokreti nisu samo reakcionarni, ve\u0107 fa\u0161isti\u010dki trendovi, ona vrsta koja podr\u017eava sve vi\u0161e autoritarne vlade. Nedosljednost njihovih argumenata i pristup jednakih mogu\u0107nosti retori\u010dkim strategijama ljevice i desnice, za neke proizvode zbunjuju\u0107i diskurs, a za druge uvjerljiv. Ali oni su tipi\u010dni za fa\u0161isti\u010dke pokrete koji izokre\u0107u racionalnost da bi odgovarali hiper-nacionalisti\u010dkim ciljevima. […] Anti-rodni pokret nije konzervativna pozicija sa jasnim skupom principa. Ne, kao fa\u0161isti\u010dki trend, mobilizira niz retori\u010dkih strategija iz cijelog politi\u010dkog spektra kako bi maksimizirao strah od infiltracije i uni\u0161tenja, koji dolazi od raznolikog skupa ekonomskih i dru\u0161tvenih sila. Ne te\u017ei dosljednosti, jer je nekoherentnost dio njegove mo\u0107i.\u201d2<\/sup><\/p>\n\n\n\n

U duhu toga, David Paternotte i Roman Kuhar ukazuju pa\u017enju na produkciju terminologije poput \u201crodne ideologije\u201d koja \u201c[…] ne ozna\u010dava rodne studije, ve\u0107 je pojam koji je prvobitno stvoren da se suprotstavi aktivizmu za prava \u017eena i LGBT osoba, kao i tipu obrazovanja koje dekonstruira esencijalisti\u010dke i naturalisti\u010dke pretpostavke o rodu i seksualnosti.\u201d3<\/sup> Trud utro\u0161en u besmislene semanti\u010dke vje\u017ebe poput ove bi svakako mogao biti druga\u010dije iskori\u0161ten, ali gradi savr\u0161enu pozadinu za \u010dinjenicu da je rod u svojoj su\u0161tini instabilan i u neprestanoj krizi, koja neprestano tra\u017ei performans kroz indeksne elemente maskuliniteta i femininiteta.<\/p>\n\n\n\n

Ali \u0161ta je to ta\u010dno rod? I za\u0161to je tako stra\u0161an? Odakle mu tolika mo\u0107? Kako je se to desilo? I za\u0161to ba\u0161 sada? Ova pitanja su neprekidno relevatna, te istovremeno posjeduju vi\u0161estruke odgovore. Sukob interesa se ogleda u njima: bioesencijalizam, religija, dominacija \u2013 konstruktivizam, procesualnost, oslobo\u0111enje. Ovaj kratki rad nema niti namjeru, niti kapacitete za reprodukciju svih argumenata i odgovora, ali ima namjeru da potencijalno ponudi novi alat za kolektivnu borbu.<\/p>\n\n\n\n

Didakti\u010dki gledano, prvi korak otpora je \u010din situiranja; da bismo se borili, moramo znati protiv \u010dega se ta\u010dno borimo. Svijet u kojem \u017eivimo je gra\u0111en na nasilju. Re\u017eimi koji vladaju na\u0161im \u017eivotima su brutalni, nepravedni i bez bilo kakvog legitimiteta, osim puke pohlepe pojedinaca za akumulacijom kapitala i mo\u0107i. Kapitalizam, neoliberalizam, imperijalizam, (neo)kolonijalizam, seksizam, rasizam, ableizam i anti-kvirnes su samo nekoliko od mnogobrojnih sistema koji su konstruisali binaritete, te istovremeno i hijerarhije vrijednosti \u017eivota i tijela. Svi navedeni re\u017eimi ne samo da su povezani, ve\u0107 su me\u0111usobno konstitutivni, i ujedinjenim snagama parazitiraju na dru\u0161tvenom tkivu.<\/p>\n\n\n\n

U sklopu ovoga je esencijalno spomenuti jednog od najpoznatijih postkolonijalnih teoreti\u010dara, Achille Mbembea, i njegovu revolucionarnu konceptualizaciju nekropolitike. Su\u0161tina nekropolitike je pitanje, odnosno odlu\u010divanje, ko mo\u017ee umrijeti, a ko mora \u017eivjeti, odnosno, ko mora umrijeti, ako mo\u017ee \u017eivjeti \u2013 koje god od to dvoje vi\u0161e odjekuje. \u201cKoje mjesto je dato \u017eivotu, smrti i ljudskom tijelu (naro\u010dito ranjenom ili ubijenom tijelu)? Kako su oni upisani u red mo\u0107i?\u201d4<\/sup> Ova dva pitanja su nam esencijalne smjernice za navigiranje ontolo\u0161kih posljedica politika (ne)odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n

Rod nije banalan, niti je distrakcija. Mortalitet trans osoba \u0161irom svijeta nije slu\u010dajan, niti prirodan, niti nepromjenljiv. Prvi kamen u toku Stonewall riots \u2013 koji su pokrenuli cijelu lavinu promjena, borbi i solidarnosti, i na koje se neprestano pozivamo \u2013 bio je ba\u010den od crne trans \u017eene Marsha P. Johnson. Danas, 55 godina nakon Stonewalla, specifi\u010dno trans zajednica je u stanju hiper-prekarnih \u017eivotnih uslova, razli\u010ditih nesigurnosti i oskudnih, ukoliko uop\u0161te postoje\u0107ih, infrastruktura podr\u0161ke. Danas, kao i dosad, trpi multidimenzionalno nasilje \u2013 medicinsko, institucionalno, strukturalno, dru\u0161tveno.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od fundamentalnih \u017ertvi zloupotrebe anti-rodnog pokreta je kategorija identiteta.<\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tveni \u017eivot je mogu\u0107 upravo kroz rad sa kategorijama, koje su su\u0161tinski pojednostavljenje esencijalizacije. Kategorije nam poma\u017eu u stvaranju smisla, kako u vezi na\u0161ih, tako i tu\u0111ih iskustava. U istom dahu se mora imati na umu da kategorije imaju ontolo\u0161ke i epistemolo\u0161ke limite, koji su tako\u0111er predmet promjena. Koliko god oscilirale izme\u0111u korisnog i opasnog, izme\u0111u istinitog i izmi\u0161ljenog, kategorije funkcioni\u0161u kao misaoni mehanizam, tako da postoje. To se ne kosi sa \u010dinjenicom da nijedan identitet nije naprosto apriori dat, fiksiran i svojstvo s kojim smo ro\u0111eni. Ni\u0161ta u socijalnom svijetu nije prirodno dato. Nadalje, identitet nije stvar, ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee uzeti i ostaviti kad se \u017eeli, nego je proces koji se aktivira kroz stupanje u odnos sa drugima. Svi smo u konstantim, istovremenim i razli\u010ditim odnosima, i svi ovisimo o svima u na\u0161em direktnom i indirektnom okru\u017eenju, \u0161to ide do globalnog nivoa, jer su na\u0161i identiteti, te stoga mi sami, u stalnom procesu rekonfiguracije. Ukratko mo\u017eemo re\u0107i da su identiteti kontruisani, fluidni, ambivalentni, promjenljivi, vi\u0161estruki, komplikovani, kontradiktorni, konstitutivni, mjesto sigurnosti, razumijevanja, zajedni\u0161tva, podr\u0161ke, nade, itd. Na osnovu svoje kontingentnosti i uslova (de)aktivacije je upitno \u0161ta je u odre\u0111enoj situaciji po\u017eeljno ili \u010dak potrebno. Gustina identiteta ima zna\u010dajan utjecaj na na\u010dine navigiranja svijeta, posebno u njemu upisanih opasnosti. Sve odluke imaju posljedice, neke dolaze od na\u0161ih tijela, neke odjekuju na na\u0161im tijelima. Pitanja produkcije, brisanja, prepoznavanja, kategorizacije, te o\u0161te\u0107enja i uni\u0161tenja identiteta su u potpunosti otvorenog karaktera, i ukazuju na jo\u0161 te\u017ee, sveobuhvatno pitanje: treba li nam uop\u0161te identitet?5<\/sup> Ovo mo\u017ee poslu\u017eiti kao zanimljiva vje\u017eba razmi\u0161ljanja za svakoga ponaosob, me\u0111utim, ne vi\u0161e. \u0160to jeste hitno je kolektivni i kriti\u010dki diskurs oko esencijalizacije identiteta, ne samo jer negira slo\u017eenost koja je upisana u na\u0161a tijela, ve\u0107 zato \u0161to se najdra\u017ea i najefektivnija igra\u010dka kojom se desnica neoptere\u0107eno slu\u017ei. Feminstkinje Agnieszka Graff i El\u017cbieta Korolczuk su pratile tragove saradnji i do\u0161le do zaklju\u010dka da:<\/p>\n\n\n\n

\u201cOno \u0161to dana\u0161nje anti-rodne kampanje izdvaja od ranijih oblika reakcije nije samo njihov fokus na terminu \u201crod\u201c, ve\u0107 i njihova bliska veza sa desni\u010darskim populizmom. […] savremeni anti-rodni diskurs strukturiran je kao populisti\u010dki diskurs, po tome \u0161to uporno suprotstavlja nevine, rodno-konzervativne ljude, za koje tvrdi da ih predstavlja, protiv korumpiranih, nemoralnih elita koje su optu\u017eene za \u0161irenje \u201crodne ideologije.\u201d Anti-rodni akteri se dosljedno postavljaju kao borci za pravdu i branitelji obi\u010dnih ljudi protiv korporativne pohlepe globalnog kapitala.\u201d6<\/sup><\/p>\n\n\n\n

Taj prije nevi\u0111eni i temeljito opasni odnos su nazvale oportunisti\u010dkom sinergijom, koja je \u201c[…] dinamika koja uklju\u010duje politi\u010dke saveze, ideolo\u0161ke afinitete i organizacione veze koje omogu\u0107avaju \u0161iroke promjene elite u dr\u017eavnim tijelima, akademskoj zajednici, kulturnim institucijama i civilnom dru\u0161tvu.\u201d7<\/sup><\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tva nisu mehani\u010dka \u2013 ne funkcioni\u0161u po logici akcija-reakcija-akcija-reakcija. Samo zato \u0161to desnica koristi odre\u0111enu taktiku, to ne zna\u010di da ljevica postupa na suprotan na\u010din. \u010cesto smo pod dojmom \u2013 ili nadom \u2013 da ne\u010dija pripadnost jednoj marginaliziranoj grupi implicira da \u0107e data osoba biti kriti\u010dna prema datom sistemu nasilja. Taj dojam nas ko\u0161ta. Teoreti\u010dari Chantal Mouffe i Ernesto Laclau su taj fenomen jo\u0161 davne 1985. godine nazvali \u201cchains of equivalence,\u201d8<\/sup> odnosno na na\u0161em \u201clanci ekvivalencije.\u201d Osje\u0107amo stra\u0161an bijes kada vidimo dijelove LGBTIA+ zajednice kako podr\u017eavaju desni\u010darske, autoritarne i dehumaniziraju\u0107e politike, kako svojim glasovima, tako i svojim tijelima na protestima. U\u010destali odgovori, tj. obja\u0161njenja takvih pona\u0161anja, se grade na tome da se date osobe same mrze, da \u017eele pobje\u0107i od svoje istine, te da su nedovoljno inteligentni da bi razumjeli posljedice svojih politi\u010dkih odluka. Intervencija je izuzetno potrebna na ovom mjestu. Biti marginaliziran*a po jednoj osi identiteta \u2013 bili to rod, klasa, rasa, seksualnost, starost, invaliditet, porijeklo, religija, itd. \u2013 ne zna\u010di da se ne mo\u017ee reproducirati nasilje prema nekome drugom. S obzirom na fenomen pinkwashinga \u017eelim eksplicitno naglasiti da pripadanje LGBTIA+ populaciji \u2013 kao i bilo kojoj drugoj naravno \u2013 nije bilo, nije sada, niti \u0107e ikada biti izgovor ili opravdanje za diskriminaciju i nasilje prema bilo kome. Skok od jedne ose identiteta \u2013 a svi ih imamo izobilje \u2013 ka ne\u010dijem moralno-politi\u010dkom kompasu je prije svega realno nemogu\u0107. Me\u0111utim, sfera na\u0161ih projekcija funkcioni\u0161e i dalje upravo tako, \u0161to nas i na\u0161e pokrete repetitivno osu\u0111uje na propast.<\/p>\n\n\n\n

Antropolog Patrick Wielowiejski predla\u017ee promjenu paradigme: umjesto poku\u0161avanja stvaranja smisla kroz upisivanje konzervativnih i progresivnih vrijednosti u odre\u0111ene identitete, kao i reproduciranja zastarjelih klasifikacija koje vi\u0161e nisu u stanju nositi savremene multiplicitete, novi pristup sugeri\u0161e razumijevanje pravog sukoba izme\u0111u \u201e[…] oblika \u017eivota koji afirmi\u0161u identitet i onih koji su kriti\u010dni prema identitetu.\u201c9<\/sup><\/p>\n\n\n\n

Pitanje koje refleksivno dolazi je: kako? Kako da radimo sa svim slojevitostima, koje ne stagniraju, naprotiv, u konstantnom stanju ekspanzije su?<\/p>\n\n\n\n

Francuski filozofi Gilles Deleuze i F\u00e9lix Guattari su uveli koncept agencement.<\/em>10<\/sup><\/em> Nesavr\u0161enost prevoda je karakteristika s kojom moramo \u017eivjeti, kada odre\u0111eni prevod uzme maha, te\u0161ko je praviti promjene. Prevod koji je se etablirao na engleskom je assemblage<\/em>, i sada dolazimo do izazova s na\u0161im jezikom. Direktni prevodi bi mogli biti monta\u017ea, skup, sklapanje, i sl. Me\u0111utim, isuvi\u0161e su daleko od izvornog zna\u010denja, te nastavljamo sa asembla\u017ea<\/em>, priznavaju\u0107i data ograni\u010denja. Za vi\u0161e konteksta o prirodi koncepta slijedi kratka etimolo\u0161ka analiza:<\/p>\n\n\n\n

\u201cPrema Le Robert Collins rje\u010dniku, francuska rije\u010d agencement dolazi od glagola agencer, \u201curediti, rasporediti, sastaviti.\u201d Imenica agencement stoga zna\u010di \u201ckonstrukcija, aran\u017eman ili raspored\u201c. S druge strane, engleska rije\u010d \u201eassemblage\u201c, prema Oksfordskom rje\u010dniku engleskog jezika, dolazi od francuske rije\u010di assemblage (a-sahn-blazh), a ne francuske rije\u010di agencer. Zna\u010denje engleske rije\u010di \u201cassemblage\u201d je \u201cspajanje ili sjedinjenje dvije stvari\u201d ili \u201cdovo\u0111enje ili spajanje\u201d. Raspored ili aran\u017eman nije isto \u0161to i jedinstvo ili jednostavno spajanje. […] francuska rije\u010d assemblage ve\u0107 postoji i zna\u010di isto \u0161to i engleska rije\u010d \u201cassemblage.\u201d\u201d11<\/sup><\/p>\n\n\n\n

Autor John Phillips podvla\u010di glavnu osobinu asembla\u017ea: odnosi izme\u0111u elemenata su odlu\u010duju\u0107i, a ne sami elementi po sebi ili u svojoj sumi. Ovo je bez sumnje, i to u najboljem slu\u010daju, najradikalnija simplifikacija jednog tako slojevitog koncepta, te nije pravedna. Ali, \u010dak i na ovom nivou ispunjava svoje svrhu davanja nove perspektive. Nadalje, postoji direktna \u201c[…] korespondencija sa pojmovima doga\u0111aja, postanja i smisla. Jedinstvo, na primjer, otrova i otrovanog tijela mo\u017ee se smatrati stanjem nastajanja i doga\u0111ajem koji se ne svodi ni na tijelo ni na otrov. Tijelo i otrov, prije, u\u010destvuju u doga\u0111aju […]. Rana <\/em>kao doga\u0111aj koji spaja no\u017e i meso ne mo\u017ee se svesti ni na no\u017e ni na meso.\u201d12<\/sup><\/p>\n\n\n\n

Kvir feministkinja Jasbir Puar tako\u0111er zastupa koncept asembla\u017ee na osnovu mno\u0161tva njegovih politi\u010dkih mogu\u0107nosti, posebno u pore\u0111enju sa revolucionarnim konceptom intersekcionalnosti13<\/sup> od Kimberl\u00e9 Crenshaw, koji je na\u017ealost pre\u0161ao targi\u010dnu putanju od alata za ukazivanje jedinstvenih uslova ugnjetavanja afroameri\u010dkih \u017eena \u2013 koje nadma\u0161uju sumu uslova ugnjetavanja bijelih \u017eena i afroameri\u010dkih mu\u0161karaca \u2013 ka potpunom otu\u0111ivanju upravo afroameri\u010dkih \u017eena, na osnovu pogre\u0161nog kori\u0161tenja koncepta od strane \u2018superiornih\u2019 bijelih \u2018feministkinja.\u2019<\/p>\n\n\n\n

\u201cBez obzira na to koliko su na\u0161i modeli subjektivnosti intersekcionalni, ma koliko uskla\u0111eni s lokacijskom politikom prostora, mjesta i skale, ove formulacije \u2013 ta fina pode\u0161avanja intersekcionalnosti, takore\u0107i, koja se i dalje zahtijevaju \u2013 i dalje nas mogu ograni\u010diti ako pretpostavljaju automatski primat i singularnost disciplinskog subjekta i njegovu identitarnu interpelaciju. […] odbaciti asembla\u017eu u korist zadr\u017eavanja intersekcionalnih identitarnih okvira zna\u010di propustiti na\u010dine na koje dru\u0161tva kontrole shvataju i proizvode tijela kao informaciju, kao materiju koja ne funkcionira ili prete\u017eno funkcionira kroz ozna\u010davanje, kao modulaciju kapaciteta, kao individue u populacijama sa bilo kojim nizom razli\u010ditih ta\u010daka prebacivanja […], i nadzire tijela ne samo na pozicijama identiteta, ve\u0107 kroz afektivne tendencije i statisti\u010dke vjerovatno\u0107e.\u201d14<\/sup><\/p>\n\n\n\n

Imati teorijske alate na raspolaganju koji svima daju mogu\u0107nost otkrivanja onoga \u0161to je iza, \u0161to je invizibilizirano, za \u0161ta je te\u0161ko na\u0107i rije\u010di, je od neprocjenjivog zna\u010daja, ali to ni u kom slu\u010daju nije zamjena za materijalnu praksu otpora. Vladaju\u0107i re\u017eimi su su\u0161ta suprotnost abstraktnog. Oni uti\u010du na na\u010dine na koje konstrui\u0161emo solidarnosti, kako i s kime se ve\u017eemo, za koga i \u0161ta se borimo.<\/p>\n\n\n\n

Preuzimanje odgovornosti \u2013 za sebe i za kolektiv istovremeno \u2013 je jedan od glavnih elemenata koji \u010dini razliku izme\u0111u grupe i zajednice o\u010diglednom: u slu\u010daju prvog, razumijevanje drugih je kao sredstva za postizanje vlastitih ciljeva, dok se u slu\u010daju drugog odvija poistovje\u0107ivanje vlastitih prava i sloboda sa tu\u0111im pravima i slobodama. Prelomni moment je shvatanje strategije \u201cmi protiv drugih\u201d kao zamke. Vje\u0161ta\u010dke podjele su namijenjene da naprave poslu\u0161ne subjekte. Neoliberalna izmi\u0161ljena oskudica brige i prividna mogu\u0107nost neosjetljivosti ka specifi\u010dnim drugima su ugodan izgovor, ali je na kraju samo izgovor. Na\u0161a egzistencijalna sigurnost dakako mo\u017ee biti ugro\u017eena kroz solidariziranje sa nepo\u017eeljnim \u201cdrugima,\u201d ali jedini dokaz koji nam to daje jeste da je na\u0161a izvorna egzistencijalna sigurnost uslovna i oduzeta u momentu kada se opiremo dominaciji. Isklju\u010divo oslobo\u0111enje, koje nikada ne mo\u017ee biti fragmentarno ili selektivno, nije zamka. Strukture protiv kojih se borimo su imale stolje\u0107a vremena za razvijanje, ali otpor i dalje postoji. Otpor anti-rodnom pokretu, kao i svim ostalim ugnjetava\u010dkim pokretima-sau\u010desnicima, ne samo da mo\u017ee, ve\u0107 nu\u017eno mora biti prirode asembla\u017ee: neodvojivost borbi se o\u010dituje u svemu, u svim napadima, u svim odbranama, u svim \u017ertvama, u svim pre\u017eivjelima. Odgovornost zna\u010di: napad na jedne je napad na sve.<\/p>\n\n\n\n

Bibliografija<\/p>\n\n\n\n

Butler, Judith. \u201cWhy is the idea of \u2018gender\u2019 provoking backlash the world over?.\u201d The Guardian<\/em>, October 23, 2021.<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.theguardian.com\/us-news\/commentisfree\/2021\/oct\/23\/judith-butler-gender-ideology-backlash.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Crenshaw, Kimberl\u00e9. \u201cDemarginalizing the Intersection of Race and Sex: A Black Feminist Critique of Antidiscrimination Doctrine, Feminist Theory and Antiracist Politics.\u201c The University of Chicago Legal Forum Feminism in the Law: Theory, Practice and Criticism<\/em> (1989): 139\u2013167.<\/p>\n\n\n\n

Crenshaw, Kimberl\u00e9. \u201cMapping the Margins: Intersectionality, Identity Politics, and Violence against Women of Color.\u201c Stanford Law Review<\/em> 6 (1991): 1241\u20131299.<\/p>\n\n\n\n

Deleuze, Gilles, and F\u00e9lix Guattari. A Thousand Plateaus: Capitalism and Schizophrenia<\/em>. Minneapolis: University of Minnesota Press, 1987.<\/p>\n\n\n\n

Graff, Agnieszka, and El\u017cbieta Korolczuk. Anti-Gender Politics in the Populist Moment<\/em>. London, New York: Routledge, 2022.<\/p>\n\n\n\n

Hall, Stuart. \u201cIntroduction: Who Needs ‘Identity’?.\u201d In Questions of Cultural Identity<\/em>, eds. Stuart Hall and Paul Du Gay, 1\u201317. London, Thousand Oaks, New Delhi: Sage Publications, 1996.<\/p>\n\n\n\n

Laclau, Ernesto, and Chantal Mouffe, Hegemony and Socialist Strategy: Towards a Radical Democratic Politics<\/em>. London, New York: Verso, 2001.<\/p>\n\n\n\n

Mbembe, Achille. \u201cNecropolitics.\u201d Public Culture<\/em> 15 (1) (2003): 11\u201340.<\/p>\n\n\n\n

Nail, Thomas. “What is an Assemblage?.” SubStance<\/em> 46 (1) (2017): 21\u201337. DOI: 10.1353\/sub.2017.0001.<\/p>\n\n\n\n

Paternotte, David, and Roman Kuhar. \u201c\u201cGender ideology\u201d in movement: Introduction.\u201d In Anti-Gender Campaigns in Europe: Mobilizing against Equality<\/em>, eds. Roman Kuhar and David Paternotte, 1\u201322. Lanham: Rowman & Littlefield Publishers, 2017.<\/p>\n\n\n\n

Phillips, John. \u201cAgencement\/Assemblage.\u201d Theory Culture & Society<\/em> 23 (2\u20133) (2006): 108\u2013109. DOI: 10.1177\/026327640602300219.<\/p>\n\n\n\n

Puar, Jasbir. \u201c\u2018I would rather be a cyborg than a goddess\u2019: intersectionality, assemblage, and affective politics.\u201d Meritum \u2013 Belo Horizonte<\/em> 8 (2) (2013): 371\u2013390.<\/p>\n\n\n\n

Wielowiejski, Patrick. \u201cIdentitarian Gays and Threatening Queers, Or: How the Far Right Constructs New Chains of Equivalence.\u201d In Right-Wing Populism and Gender: European Perspectives and Beyond<\/em>, eds. Gabriele Dietze and Julia Roth, 135\u2013146. Bielefeld: transcript Verlag, 2020.<\/p>\n\n\n\n

Preporu\u010dena literatura za daljnje advanture:<\/p>\n\n\n\n

Ahmed, Sara. \u201cGender Critical = Gender Conservative.\u201d feministkilljoys. October 31, 2021. https:\/\/feministkilljoys.com\/2021\/10\/31\/gender-critical-gender-conservative\/.<\/p>\n\n\n\n

Butler, Judith. Who’s Afraid of Gender?<\/em>. New York City: Farrar, Straus and Giroux, 2024.<\/p>\n\n\n\n

Dietze, Gabriele, Julia Roth, eds. Right-Wing Populism and Gender: European Perspectives and Beyond<\/em>. Bielefeld: transcript Verlag, 2020.<\/p>\n\n\n\n

G\u00f6kar\u0131ksel, Banu, Christopher Neubert, and Sara Smith. \u201cDemographic Fever Dreams: Fragile Masculinity and Population Politics in the Rise of the Global Right.\u201d Signs<\/em> 44 (3) (2019): 561\u2013587. DOI: 10.1086\/701154.<\/p>\n\n\n\n

Graff, Agnieszka, El\u017cbieta Korolczuk. Anti-Gender Politics in the Populist Moment<\/em>. London, New York: Routledge, 2022.<\/p>\n\n\n\n

Kov\u00e1ts, Eszter, Maari P\u00f5im, eds. Gender as symbolic glue: The Position and Role of Conservative and Far Right Parties in the Anti-Gender Mobilizations in Europe<\/em>. Bruxelles: Foundation for European Progressive Studies, 2015.<\/p>\n\n\n\n

Kuhar, Roman, David Paternotte, eds. Anti-Gender Campaigns in Europe: Mobilizing against Equality<\/em>. Lanham: Rowman & Littlefield Publishers, 2017.<\/p>\n\n\n\n

Pichel-V\u00e1zquez, Alexandre, Begonya Enguix Grau. \u201cFraming Gender through Affects: Antifeminism and Love in the Spanish Far Right (Vox).\u201d South European Society and Politics<\/em> 26 (4) (2021): 465\u2013487. DOI: 10.1080\/13608746.2022.2115185.<\/p>\n\n\n\n

Vincent, Louise. \u201cMoral Panic and the Politics of Populism.\u201d Representation<\/em> 45 (2) (2009): 213\u2013221. DOI: 10.1080\/00344890902945871.<\/p>\n\n\n\n

O autorki:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Anela Dumonji\u0107 je kvir bosanskohercegova\u010dka feministkinja, umjetnica i studentica jugoisto\u010dnoevropskih studija. Polja isra\u017eivanja su joj studij genocida, nasilja, afekta i aktivizma. Trenutno se bavi \u201cdejtonskim tijelima,\u201d tj. praksi konstrukcije, rekonstrukcije i dekonstrukcije tijela kroz izprepletanje fenomenologije, ratnih narativa te afektivnom otporu pre\u017eivjelih, na primjeru genocida u Srebrenici.<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Naziv rada je inspirisan Audre Lordeinim \u201cThe Master’s Tools Will Never Dismantle The Master’s House.\u201d<\/li>\n\n\n\n
  2. Judith Butler, \u201cWhy is the idea of \u2018gender\u2019 provoking backlash the world over?,\u201d The Guardian<\/em>, October 23, 2021.https:\/\/www.theguardian.com\/us-news\/commentisfree\/2021\/oct\/23\/judith-butler-gender-ideology-backlash<\/a>.<\/li>\n\n\n\n
  3. David Paternotte and Roman Kuhar, \u201c\u201cGender ideology\u201d in movement: Introduction,\u201d in Anti-Gender Campaigns in Europe: Mobilizing against Equality<\/em>, eds. Roman Kuhar and David Paternotte (Lanham: Rowman & Littlefield Publishers, 2017), 5.<\/li>\n\n\n\n
  4. Achille Mbembe, \u201cNecropolitics,\u201d Public Culture<\/em> 15 (1) (2003): 12.<\/li>\n\n\n\n
  5. Stuart Hall, \u201cIntroduction: Who Needs ‘Identity’?,\u201d in Questions of Cultural Identity<\/em>, eds. Stuart Hall and Paul Du Gay (London, Thousand Oaks, New Delhi: Sage Publications, 1996), 1\u201317.<\/li>\n\n\n\n
  6. Agnieszka Graff and El\u017cbieta Korolczuk, Anti-Gender Politics in the Populist Moment<\/em> (London, New York: Routledge, 2022), 7.<\/li>\n\n\n\n
  7. Graff and Korolczuk, Anti-Gender Politics in the Populist Moment<\/em>, 7.<\/li>\n\n\n\n
  8. Ernesto Laclau and Chantal Mouffe, Hegemony and Socialist Strategy: Towards a Radical Democratic Politics<\/em> (London, New York: Verso, 2001).<\/li>\n\n\n\n
  9. Patrick Wielowiejski, \u201cIdentitarian Gays and Threatening Queers, Or: How the Far Right Constructs New Chains of Equivalence,\u201d in Right-Wing Populism and Gender: European Perspectives and Beyond<\/em>, eds. Gabriele Dietze and Julia Roth (Bielefeld: transcript Verlag, 2020), 144.<\/li>\n\n\n\n
  10. Gilles Deleuze and F\u00e9lix Guattari. A Thousand Plateaus: Capitalism and Schizophrenia<\/em> (Minneapolis: University of Minnesota Press, 1987).<\/li>\n\n\n\n
  11. Thomas Nail, “What is an Assemblage?,” SubStance<\/em> 46 (1) (2017): 22. DOI: 10.1353\/sub.2017.0001.<\/li>\n\n\n\n
  12. John Phillips, \u201cAgencement\/Assemblage,\u201d Theory Culture & Society<\/em> 23 (2\u20133) (2006): 109. DOI: 10.1177\/026327640602300219. Izvorni naglasak.<\/li>\n\n\n\n
  13. Kimberl\u00e9 Crenshaw, \u201cDemarginalizing the Intersection of Race and Sex: A Black Feminist Critique of Antidiscrimination Doctrine, Feminist Theory and Antiracist Politics,\u201c The University of Chicago Legal Forum Feminism in the Law: Theory, Practice and Criticism<\/em> (1989): 139\u2013167.; Kimberl\u00e9 Crenshaw, \u201cMapping the Margins: Intersectionality, Identity Politics, and Violence against Women of Color,\u201c Stanford Law Review<\/em> 6 (1991): 1241\u20131299.<\/li>\n\n\n\n
  14. Jasbir Puar, \u201c\u2018I would rather be a cyborg than a goddess\u2019: intersectionality, assemblage, and affective politics,\u201d Meritum \u2013 Belo Horizonte<\/em> 8 (2) (2013): 386\u2013387..<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Asembla\u017ea kao strategija otpora anti-rodnom pokretu Pi\u0161e: Anela Dumonji\u0107 Kriza, rod, panika. Moral, porodica, priroda. Feminizam, strah, ideologija. Briga, sloboda, kontrola. Ko, \u0161ta, gdje, kako, te najvi\u0161e, za\u0161to? Anti-rodni pokret mo\u017eemo razumjeti kao jednu difuznu mre\u017eu izobilja heterogenih, kontradiktornih, i reakcionarnih grupa, koje su se herojski, uprkos svim razlikama, ujedinili u borbi protiv zajedni\u010dkog neprijatelja. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":908,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[48],"tags":[],"class_list":["post-907","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-anti-rodni-pokreti"],"acf":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/IMG_9114-e1731752261910.png","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/907","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=907"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/907\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":910,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/907\/revisions\/910"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/media\/908"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=907"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=907"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/transbalkan.org\/platforma\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=907"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}