*Svi izrazi koji se upotrebljavaju u ovom tekstu, a imaju rodno zna\u010denje, odnose se na sve rodove.<\/em><\/p>\n\n\n\n Za mnoge transrodne osobe zavr\u0161ni je cilj tranzicije dru\u0161tvena percepcija osobe u skladu s njenim rodnim identitetom. Kolokvijalno, ova pojava naziva se passing<\/em> odnosno \u201cprolazak\u201d, aludiraju\u0107i na to da odre\u0111ena osoba \u201cmo\u017ee pro\u0107i\u201d kao pripadnica nekog rodnog identiteta. Mnoga istra\u017eivanja povezuju glas osobe s kvalitetom njena \u017eivota i samopercepcijom (npr. Hancock i sur., 2011; Dornelas i sur., 2020), me\u0111utim logopedinje na Balkanu vrlo su rijetko uklju\u010dene u proces medicinske tranzicije. Razlozi tomu mogu biti razli\u010diti, od nedovoljne educiranosti logopedinja o ovoj temi, preko nedovoljno razvijene dru\u0161tvene svijesti o podru\u010dju rada logopedinja, do politike. Izme\u0111u ostalog, logopedinje se u Hrvatskoj ne nalaze niti na slu\u017ebenoj Listi stru\u010dnjaka koji imaju iskustva u radu sa transrodnim osobama Ministarstva zdravstva, iako te stru\u010dnjakinje postoje. Kao rezultat nedovoljne integracije logopedije u proces medicinske tranzicije, mnoge transrodne osobe poku\u0161at \u0107e samostalno prilagoditi svoj glas svom rodnom identitetu pomo\u0107u razli\u010ditih izvora s interneta ili savjeta poznanika. Stoga je cilj ovog teksta podi\u0107i svijest o va\u017enosti logopedije u procesu tranzicije, pru\u017eiti osnovne informacije o samoj terapiji te upozoriti na neke opasnosti pri poku\u0161aju samostalne modifikacije glasa.<\/p>\n\n\n\n Kako logopedija mo\u017ee doprinijeti mojoj tranziciji?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Logopedija je \u0161iroka znanost koja se bavi poreme\u0107ajima verbalne i neverbalne komunikacije, jezika (usmenog, pisanog, znakovnog), govora, glasa, gutanja i hranjenja, \u010ditanja i pisanja, o\u0161te\u0107enjima sluha itd. S obzirom na navedeno, logopedinje su stru\u010dne i nadle\u017ene osobe za provedbu onoga \u0161to se u struci naziva rodno afirmiraju\u0107a terapija glasa i komunikacije, a neformalnije samo vokalna terapija ili terapija glasa.<\/p>\n\n\n\n Za glas koji perceptivno pripada odre\u0111enom rodu nije dovoljno da se samo povisi ili spusti visina, odnosno fundamentalna frekvencija, glasa. Na rodnu percepciju glasa utje\u010du mnogi faktori, neki od kojih su: fundamentalna frekvencija (visina) glasa, rezonanca, intonacija, brzina govora, intenzitet, artikulacija, na\u010din disanja, pragmatika te neverbalna komunikacija (Gray i Courey, 2019; Penzell, 2019). Ipak, naj\u010de\u0161\u0107e se u sklopu rodno afirmiraju\u0107e logopedske terapije fokusira na samo nekoliko faktora. U domeni glasa to su fundamentalna frekvencija, rezonanca te intonacija (Gray i Courey, 2019), a u domeni komunikacije radi se na pragmatici, neverbalnom pona\u0161anju te neverbalnoj vokalizaciji (ka\u0161alj, smijeh, pro\u010di\u0161\u0107ivanje grla) (Marijan i Bonetti, 2021).<\/p>\n\n\n\n Fundamentalna frekvencija se, u osnovi, odnosi na visinu glasa. Kolika bi trebala biti fundamentalna frekvencija transrodne osobe kako bi ona bila percipirana kao mu\u0161kog ili \u017eenskog roda i dalje je otvorena tema (Davies i sur., 2015). No, frekvencijski se glas cisrodnih mu\u0161karaca nalazi u prosje\u010dnom rasponu izme\u0111u 100 i 140 Hz, cisrodnih \u017eena izme\u0111u 180 i 220 Hz, dok se podru\u010dje izme\u0111u 140 i 180 Hz naziva rodno neutralnim ili androginim podru\u010djem (Davies i sur., 2015, Gray i Courey, 2019). Kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto, za promjenu rodne percepcije glasa nije dovoljno samo da se promijeni fundamentalna frekvencija glasa, stoga ne postoji strogo pravilo koju bi frekvenciju transrodna osoba trebala posti\u0107i kako bi mogla \u201cpro\u0107i\u201d. Za neke \u0107e transrodne osobe glas u rodno neutralnom rasponu uz promjene u drugim faktorima biti dovoljan za \u017eeljenu percepciju, dok za druge isto ne\u0107e biti istina.<\/p>\n\n\n\n Rezonanca se u kontekstu ljudskog glasa odnosi na promjene u boji koje glas dobiva prelaze\u0107i put od glasnica do usnica. Na rezonancu utje\u010du rezonantne \u0161upljine kao \u0161to su \u017edrijelo, sinusi, nosna i usna \u0161upljina. Kod cisrodnih je mu\u0161karaca taj put od glasnica do usne \u0161upljine za 10% do 20% dulji nego kod cis \u017eena (Davies i sur., 2015), \u0161to uzrokuje vi\u0161u rezonancu kod cis \u017eena, a ni\u017eu kod mu\u0161karaca. Rezonancu glasa prikazujemo i promatramo pomo\u0107u formanata \u2013 frekvencija u proporcionalnom odnosu s fundamentalnom frekvencijom koje nastaju kao rezultat prolaska glasa kroz rezonantne \u0161upljine. Za rodnu percepciju glasa bitna su prva tri formanta (F1, F2 i F3) na koja se mo\u017ee utjecati namje\u0161tanjem jezika i usnica te vje\u017ebama disanja (Davies i sur., 2015; Gray i Courey, 2019). Tako, na primjer, suptilnim povla\u010denjem usnica unatrag mo\u017eemo povisiti sva tri formanta te, u manjoj mjeri, govornu fundamentalnu frekvenciju. Utjecaj rezonance na glas mo\u017eemo tako\u0111er osvijestiti izgovaranjem i dr\u017eanjem glasa \/s\/ te pomicanjem usnica naprijed i natrag.<\/p>\n\n\n\n Intonacija ili infleksija odnose se na aspekte govora kao \u0161to su nagla\u0161avanje i ton. Rodne norme za intonaciju glasa mogu se zna\u010dajno razlikovati od istra\u017eivanja do istra\u017eivanja, a dodatno odma\u017ee \u010dinjenica da na rodne norme zna\u010dajno utje\u010de i kultura. Unutar struke \u010desto se prihva\u0107a da je govor cis \u017eena obilje\u017een s vi\u0161e uzlaznih tonova te da vi\u0161e intonacijski varira nego govor cis mu\u0161karaca (Davies, 2017; Penzell, 2019). Me\u0111utim, postoje istra\u017eivanja koja ovu tvrdnju dovode u pitanje. Tako, na primjer, neka istra\u017eivanja pokazuju da cis \u017eene imaju manji raspon intonacije nego mu\u0161karci (npr. Owen i Hancock, 2010), a druga da ne postoji statisti\u010dki zna\u010dajna razlika u rasponu intonacije izme\u0111u cis \u017eena i cis mu\u0161karaca (npr. Hancock, Colton i Douglas, 2014). Ukratko, norme kojima se logopedinje vode tijekom terapije mogu varirati, ali ovaj se problem premo\u0161\u0107uje diskusijom logopedinje i klijentice te zajedni\u010dkim promatranjem i osvje\u0161tavanjem govornih praksi osoba u okolini. Ne znamo dovoljno o utjecaju intonacije na rodnu percepciju glasa te je potrebno dodatno istra\u017eiti ovo podru\u010dje s dodatnim fokusom na rodnu percepciju glasa u razli\u010ditim kulturama.<\/p>\n\n\n\n Drugi dio rodno afirmiraju\u0107e logopedske terapije \u010dini komunikacija. U kontekstu logopedske terapije transrodnih osoba unutar podru\u010dja komunikacije primarno nas zanimaju pragmatika, neverbalna pona\u0161anja i vokalizacije. Pragmatika se odnosi na upotrebu jezika, odnosno, na\u010din na koji osoba barata jezikom. To se mo\u017ee odnositi na upotrebu slenga, intenzifikatora, na\u010din postavljanja pitanja, stav tijekom komunikacije, duljinu stanki, postavljanje potpitanja, itd. (Davies i sur., 2015; Marijan i Bonetti, 2021). S obzirom na to da je rodna percepcija pragmatike znatno utemeljena na dru\u0161tvenim normama koje se za osobe razlikuju s obzirom na dob, socioekonomski status, nacionalnost, pa i na duh vremena, istra\u017eivanja u ovom podru\u010dju mogu brzo postati zastarjela (Davies i sur., 2015). Bitno je da se ciljevi u podru\u010dju pragmatike postavljaju zajedni\u010dki izme\u0111u klijentice i logopedinje. Tako\u0111er je mogu\u0107e da transrodna osoba odabere komunikacijskog uzora \u2013 osobu po \u010dijem \u0107e se uzoru raditi na prilagodbi pragmatike. Neverbalne vokalizacije uklju\u010duju ka\u0161ljanje, smijanje, pro\u010di\u0161\u0107ivanje grla, plakanje itd. Dvije osobe mogu vrlo druga\u010dije ka\u0161ljati i smijati se, a razlog tomu je \u010dinjenica da su ovo nau\u010dena, socijalno i kulturalno uvjetovana pona\u0161anja. S obzirom na rod osobe dru\u0161tveno se o\u010dekuje odre\u0111eni tip neverbalnog pona\u0161anja odnosno vokalizacije te je potrebno u sklopu logopedske terapije razviti pona\u0161anja koja perceptivno pripadaju rodnom identitetu transrodne osobe.<\/p>\n\n\n\n Kako izgleda tijek rodno afirmiraju\u0107e terapije glasa i komunikacije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2003Tijekom prvog termina vrlo je bitno sastaviti anamnezu. Logopedinja \u0107e te vrlo vjerojatno pitati o povijesti bolesti, posebno u podru\u010dju grla, nosa i uha, te tijeku tranzicije. Osim prikupljanja podataka striktno vezanih za tijek terapije, logopedinja bi se tako\u0111er trebala upoznati s aspektima osobnog \u017eivota klijentice koji mogu utjecati na klijenti\u010dinu motivaciju, ciljeve i uspjeh (Davies i sur., 2015). To mo\u017ee uklju\u010divati podatke o trenutnom zaposlenju, obrazovanju, obiteljskoj i prijateljskoj okolini, socioekonomskom statusu itd. Naravno, klijentica ima puno pravo postaviti granicu ukoliko ne \u017eeli podijeliti neke podatke s logopedinjom.<\/p>\n\n\n\n \u2003Osim prikupljanja biografskih podataka, tijekom prvog termina trebalo bi izmjeriti osnovne akusti\u010dke karakteristike glasa (npr. fundamentalna frekvencija) te subjektivno procijeniti kvalitetu glasa. Subjektivna se procjena mo\u017ee obaviti pomo\u0107u upitnika samoprocjene kao \u0161to je Transgender Voice Questionnaire<\/em> (TVQ) koji je preveden na hrvatski. Mogu\u0107e je da \u0107e logopedinja snimiti uzorak tvog govora tijekom prvog termina. Osim \u0161to se iz ove snimke mogu i\u0161\u010ditati neke objektivne mjere, ona se tako\u0111er mo\u017ee upotrijebiti kasnije u terapiji kako biste mogli zajedno usporediti tvoj napredak. \u010cesto trans osobe nisu svjesne koli\u010dine svojeg napretka, zato je ova tehnika korisna za podizanje motivacije. Naposljetku, tijekom prvog termina vjerojatno \u0107e se povesti razgovor o tvojim ciljevima za tvoj glas. Nije rijetko da trans osobe do\u0111u na logopedsku terapiju sa odre\u0111enim ciljevima koji su nerealni ili te\u0161ko izvedivi. No logopedinja ti mo\u017ee pru\u017eiti savjet te ti pomo\u0107i postaviti ciljeve koji su iz stru\u010dnog pogleda realni i dosti\u017eni.<\/p>\n\n\n\n \u2003Sama terapije po\u010dinje edukacijom o vokalnoj produkciji te vje\u017ebama vokalne higijene. Bitno je trans osobe upoznati s osnovama proizvodnje glasa te anatomijom vokalnog trakta kako bi si mogle jasnije predo\u010diti za\u0161to se u terapiji odabiru odre\u0111eni ciljevi. Vokalna se higijena odnosi na dobre navike pri upotrebi glasa, izbjegavanje pona\u0161anja i supstanci koje mogu na\u0161tetiti glasu te znanje potrebno za pravilno otklanjanje te\u0161ko\u0107a s glasom. Vokalna je higijena izrazito bitna jer je ona temelj za odr\u017eavanje novog, modificiranog glasa te kori\u0161tenje istog na dulje staze (Marijan i Bonetti, 2021). Vrlo \u0107e se vjerojatno u sklopu edukacije o vokalnoj higijeni raditi i na pravilnoj posturi i tehnikama disanja koje su tako\u0111er vrlo bitne kada se provodi terapija glasa.<\/p>\n\n\n\n \u2003Dio terapije koji se zapravo odnosi na modificiranje glasa mo\u017ee izgledati znatno druga\u010dije od logopedinje do logopedinje. Postoji nekoliko pristupa u rodno afirmiraju\u0107oj logopedskoj terapiji kao \u0161to su rezonantna terapija te Stempleove vje\u017ebe vokalne funkcije. Tako\u0111er ne postoji vremenski okvir unutar kojeg se o\u010dekuje da \u0107e sve osobe koje poha\u0111aju logopedsku terapiju glasa ostvariti svoje ciljeve. Logopedska terapija traje dok se ne ispune svi ciljevi, dok ne postane o\u010dito da daljnji napredak nije mogu\u0107 ili dok klijentica ne odustane. \u0160to se ti\u010de periodi\u010dnosti terapije, standard koji se mo\u017ee o\u010dekivati je jedna sesija od 45 minuta tjedno.<\/p>\n\n\n\n Je li logopedska terapija jedino rje\u0161enje za prilagodbu glasa?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2003Kra\u0107i odgovor je \u2013 ne, ali logopedska terapija \u010desto pokazuje bolje rezultate. Glavni primjer koji mo\u017ee dovesti ovu tvrdnju u pitanje su trans mu\u0161karci. Veliki dio trans zajednice je vjerojatno svjestan da trans mu\u0161karci pod utjecajem testosterona razvijaju dublji glas. Svakako je \u010dinjenica da testosteron u ve\u0107ine trans mu\u0161karaca uzrokuje spu\u0161tanje fundamentalne frekvencije. Tako\u0111er je istina da su trans mu\u0161karci daleko podzastupljeni u logopedskoj literaturi zbog toga \u0161to vrlo rijetko tra\u017ee logopedske usluge (Varga i Bonetti, 2016). Me\u0111utim, to \u0161to testosteron kod ve\u0107ine trans mu\u0161karaca uzrokuje dublji glas ne zna\u010di da je on zdrav, kvalitetan ili po\u017eeljan. Davies i sur. (2015) popisali su neke komentare trans mu\u0161karaca koji su se po\u017ealili logopedinjama. \u017dalili su se na prekomjernu nazalnost, prizvuk nalik glasu tijekom prehlade, te se \u010dak jedan sudionik \u017ealio da mu ljudi govore da zvu\u010di kao mladi gej mu\u0161karac usprkos tome \u0161to ima 40 godina i identificira se kao straight <\/em>mu\u0161karac. Podaci pokazuju da oko \u010detvrtina trans mu\u0161karaca u nekom trenutku zatra\u017ei pomo\u0107 logopedinje zbog hipernazalnosti, vokalnog napora, promuklosti i razvoja vokalnih nodula (Gray i Courey, 2019).<\/p>\n\n\n\n \u2003Tako\u0111er je mogu\u0107e prilagoditi glas kirur\u0161kim operacijama larinksa. Postoji nekoliko razli\u010ditih zahvata koje je mogu\u0107e obaviti. Za feminizaciju glasa dostupni su zahvati poput krikotiroidne aproksimacije (CTA), feminizacijske laringoplastike ili laserske prilagodbe glasa (LAVA) (Coleman i sur., 2022). Za maskulinizaciju glasa dostupne su tiroplastika 3. tipa ili injekcijska laringoplastika (Coleman i sur., 2022). Ove su operacije dokazano uspje\u0161ne u podizanju odnosno spu\u0161tanju fundamentalne frekvencije. Me\u0111utim, ove operacije tako\u0111er dolaze sa svojim rizicima koji se relativno \u010desto ostvaruju kada osoba nije uklju\u010dena u postoperativnu logopedsku terapiju (Gray i Courey, 2019; Coleman i sur., 2022). Neke od nuspojava koje se mogu pojaviti su gubitak glasa, slab intenzitet, smanjen raspon, promuklost, nestabilnost te pomak fundamentalne frekvencije prema po\u010detnoj vrijednosti kako vrijeme prolazi (Coleman i sur., 2022).<\/p>\n\n\n\n \u2003Navedeni primjer dokazuju da logopedska terapija nije jedini pristup u prilagodbi glasa. No oba alternativna pristupa, hormonski kod trans mu\u0161karaca te kirur\u0161ki kod svih trans osoba, kod trans osobe na kraju mogu uzrokovati naru\u0161enu kvalitetu glasa koja ipak zahtijeva logopedsku sanaciju.<\/p>\n\n\n\n Pru\u017eaju li se ove logopedske usluge kod nas?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dostupnost ove usluge uvelike ovisi o mjestu stanovanja osobe. Svjetska profesionalna udruga za zdravlje transrodnih osoba (WPATH) navodi da na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije ne postoje stru\u010dnjakinje u podru\u010dju logopedije koje dr\u017ee njihov certifikat, me\u0111utim logopedinje koje provode ovu terapiju ipak postoje. Na\u017ealost, na na\u0161em podru\u010dju ne postoji nekakav popis logopedinja koje provjereno provode terapiju glasa s trans osobama.<\/p>\n\n\n\n Kao student logopedije iz Hrvatske, znam da se u Zagrebu terapija glasa trans osoba provodi u KBC-u Zagreb te u Nastavno-klini\u010dkom centru ERF-a. Osim u Zagrebu, provodi se jo\u0161 samo, koliko trenutno znam, u KBC-u Rijeka. Potrebno je ovdje posebno napomenuti da se ovo odnosi samo na terapiju glasa kod trans osoba koje su pro\u0161le pubertet. Poznat mi je samo jedan slu\u010daj logopedske terapije trans adolescenta koja se odr\u017eavala u KBC-u Zagreb. Za ostala mjesta i dr\u017eave preporu\u010dujem da se direktno obratite odjelu za fonijatriju ili klinici za otorinolaringologiju najve\u0107e zdravstvene ustanove u svom mjestu ili obli\u017enjem ve\u0107em gradu. Rodno afirmiraju\u0107a terapija glasa i komunikacije nije ne\u0161to \u0161to logopedinje \u010desto ogla\u0161avaju te je potrebno da se na temelju me\u0111uljudske solidarnosti i me\u0111uzavisnosti zapo\u010dne baza iskustava i popis logopedinja koje provjereno stru\u010dno provode ovu vrstu terapije.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to je bitno da terapiju glasa provodi logopedinja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2003Mnoge trans osobe u procesu tranzicije poku\u0161at \u0107e prilagoditi svoj glas samostalno razli\u010ditim tehnikama (Gray i Courey, 2019). Informacije o samostalnoj prilagodbi glasa relativno su lako dostupne na internetu, u obliku \u010dlanaka te YouTube i TikTok videa. Autorice ovih izvora \u010desto su trans osobe, no mogu\u0107e je nai\u0107i i na koju autoricu logopedinju. S obzirom na izostanak integracije logopedinja u proces medicinske tranzicije te manjak logopedinja koje su voljne raditi s trans osobama ili koje su dovoljno educirane da bi radile s njima, ne \u010dudi koli\u010dina trans osoba koje \u0107e poku\u0161ati samostalno promijeniti kvalitetu svog glasa. No to bi trebalo promijeniti.<\/p>\n\n\n\n \u2003Razlog za\u0161to nije idealno da nestru\u010dna trans osoba sama provodi terapiju glasa nad sobom jest isti kao i kad nestru\u010dna osoba s naru\u0161enim mentalnim zdravljem poku\u0161ava samu sebe \u201cizlije\u010diti\u201d. Tretman je \u010desto neuspje\u0161an te mo\u017ee u\u010diniti vi\u0161e \u0161tete nego pomo\u0107i. Neke od posljedica mogu biti prekomjerna nazalnost, napregnut i promukao glas kao rezultat prekomjerne napetosti mi\u0161i\u0107a vrata, nepravilno govorno disanje, nestabilan glas, razvoj vokalnih nodula itd. Gray i Courey (2019) navode jo\u0161 neke ekstremne primjere kao \u0161to su trans mu\u0161karci koji po\u010dnu pu\u0161iti cigarete kako bi promijenili kvalitetu glasa. Kao \u0161to je opisano ranije u ovom tekstu, temeljni dio logopedske terapije jest edukacija o vokalnoj higijeni. Internetski izvori \u010desto se fokusiraju na promjenu kvalitete glasa u smislu visine i boje, a vrlo se rijetko doti\u010du vokalne higijene koja je klju\u010dna za odr\u017eavanje bilo koje promjene u glasu. Iako to \u010desto nije mogu\u0107e, iz ovih je razloga bitno da trans osobe posje\u0107uju isklju\u010divo logopedinje kada je u pitanju terapija glasa. Logopedinje su jedine stru\u010dnjakinje koje posjeduju sve kompetencije kada je u pitanju rodno afirmiraju\u0107a terapija glasa.<\/p>\n\n\n\n Za one koji \u017eele znati vi\u0161e\u2026<\/strong><\/p>\n\n\n\n <\/strong> Vjerujem da je mnogima ova tema vrlo zanimljiva i da postoje oni koji \u017eele znati vi\u0161e, bilo o samoj teoriji terapije bilo o praksi koju mogu primijeniti na sebe. S idejom otvorene razmjene informacija unutar trans zajednice na umu, preporu\u010dujem ti nekoliko \u010dlanaka i videa koji mogu poslu\u017eiti kao dodatna literatura.<\/p>\n\n\n\n Vokalna higijena<\/strong><\/p>\n\n\n\n Logoped.hr \u2013 Moj glas, moj alat. Vokalna higijena za vokalne profesionalce. Madeleine Harvey \u2013 Prevent Vocal Fatigue \u2013 What to do when your voice is tired Feminizacija glasa<\/strong><\/p>\n\n\n\n TransVoiceLessons \u2013 Voice Feminization for Absolute Beginners<\/em> TransVoiceLessons \u2013 8 Biggest Transvoice Mistakes<\/em> Olivia Flanigan \u2013 Vocal Feminization: A Guide for Complete Beginners<\/em> (Sadr\u017ei i dobar segment o vokalnoj higijeni!) Maskulinizacija glasa<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jordan Ross Communications \u2013 FtM Voice Training <\/em>(op\u0107enito ovaj kanal sadr\u017ei razne vje\u017ebe za glas)
https:\/\/logoped.hr\/moj-glas-moj-alat-vokalna-higijena-za-vokalne-profesionalce\/<\/a><\/p>\n\n\n\n
<\/em>https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=xYCiWSEFZT8<\/a><\/p>\n\n\n\n
https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=BfCS01MkbIY<\/a><\/p>\n\n\n\n
https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=AnUD0gfLevo<\/a><\/p>\n\n\n\n
https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=Y3OwtVmSZ1s<\/a><\/p>\n\n\n\n
<\/em>https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=z8GD2twTgys<\/a><\/em><\/p>\n\n\n\n