Categories
Aktuelno Depatologizacija

TIRV zajednica i nova revidirana Međunarodna klasifikacija bolesti (MKB)

Piše: Asmira Seka Topal

Unazad nekoliko godina unutar trans pokreta i zajednica širom svijeta često smo moglei čuti o Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB) i o tome kako je transrodnost prebačena iz poglavlja o mentalnim i poremećajima u ponašanju u poglavlje o stanjima vezanima za spolno zdravlje. Kroz ovaj tekst ćemo pokušati sažeti neka od glavnih pitanja vezana za ovu temu kako bismo prenijelie naša saznaja o tome šta nova verzija MKB-a znači za našu zajednicu.

Šta je MKB?

MKB predstavlja međunarodni dokument koji pruža standardizirane podatke i rječnik koji pomaže u dijagnosticiranju i praćenju zdravstvenih problema u svijetu. Sadrži međunarodni sustav kodova kojeg koriste zdravstvenie djelatnicie za klasifikaciju bolesti ili zdravstvenog stanja za višestruku uporabu uključujući pravno priznanje roda, pristup trans-specifičnoj zdravstvenoj skrbi i subvencioniranje skrbi zdravstvenim osiguranjem.[1]

Svjetska zdravstvena organizacija službeno je usvojila 11. verziju MKB-a 2019. godine. Budući da je 10. verzija usvojena 30 godina ranije, bilo je krajnje vrijeme da se MKB ažurira kako bi odražavala značajan napredak u medicini u posljednjih 30 godina. Revidirani kodovi unutar MKB-11 utjecat će, između ostalog, na pružanje zdravstvene skrbi i financiranje zdravstva, te odražavaju moderno razumijevanje spolnog zdravlja i rodnog identiteta.

Šta nova verzija MKB-a znači za trans zajednicu?

U novoj verziji MKB-a transrodnost je prebačena iz poglavlja o mentalnim i poremećajima u ponašanju u poglavlje o stanjima vezanima za spolno zdravlje. Također, dijagnostičke kategorije „transseksualizam” i „poremećaj rodnog identiteta kod djece” preimenovane su u „rodna inkongruencija (nesklad) kod adolescenata i odraslih” i „rodna inkongruencija (nesklad) kod djece”. Ovakva promjena se ponajviše reflektira na promjenu shvaćanja transrodnosti unutar medicinske struke koja napokon rodne identitete ne vidi kao mentalna oboljenja što uvelike utječe na smanjenje diskriminacije i stigme s kojima se trans osobe svakodnevno suočavaju. Ovakva promjena također označava veliki korak naprijed ka depatologizaciji rodnih identiteta.

U praksi, usvajanje novog MKB-a može donijeti promjene poput da promjena oznake spola u osobnim dokumentima ne iziskuje psihološka i psihijatrijska vještačenja, niti bilo kakve medicinske tretmane i terapije. Također, usvajanje novog MKB-a može uvelike utjecati na pristup trans-specifičnoj zdravstvenoj skrbi, primjerice da pristup hormonskoj terapiji, operativnim zahvatima, i slično ne zahtijeva psihološko i psihijatrijsko vještačenje, niti promjenu oznake spola u dokumentima. Svjetska zdravstvena organizacija je izjavila da bi uvođenje rodne inkogruencije u MKB-11 trebalo trans osobama osigurati pristup afirmirajućoj zdravstvenoj skrbi te odgovarajuće zdravstveno osiguranje.[2]

Sve ove promjene, počevši od usvajanja novog MKB-a, nažalost ovise o političkoj volji unutar svake pojedine države.

Kad će države u našoj regiji usvojiti MKB-11?

Na ovo pitanje je teško odgovoriti budući da sve ovisi o vladajućima u pojedinim državama. U Vodiču za implementaciju ili prijelaz na MKB-11 Svjetske zdravstvene organizacije se navodi da države koje već imaju prošlu verziju MKB-a trebaju proći kroz prijelazni period koji će trajati između dvije i tri godine od započinjanja procesa prijelaza. Također se navodi da ovaj period uvelike ovisi o postojećim lokalnim zdravstvenim sistemima i infrastrukturama. Države koje nemaju prošlu verziju MKB-a imaju opciju ubrzane provedbe budući da nema potrebe za usklađivanjem ili zamjenom postojećih infrastruktura. Ono što je pozitivno je to da je MKB-11 u potpunosti digitaliziran što bi trebalo omogućiti lakšu i bržu implementaciju, kao i lakše korištenje.[3]

Kako trans zajednice mogu utjecati na implementaciju MKB-11?

Trans zajednice mogu organizirano djelovati kako bi ubrzalie započinjanje procesa implementacije MKB-11 u svojim državama kroz suradnju s ministarstvima zdravlja i drugim relevantnim donosiocima odluka. Važno je ukazati vladajućima na poboljšanja unutar zdravstvenog sustava koje donosi implementacija MKB-11, kad je riječ o trans-specifičnoj zdravstvenoj skrbi ali i kad je riječ o cjelokupnoj zdravstvenoj skrbi kao usluzi od ključnog javnog značaja.

Ukoliko trebate bilo kakav vid podrške, počevši od organiziranja do implementiranja postojećih inicijativa, pišite nam na info@transbalkan.org.

O autorstvu: Asmira Seka Topal (zamjenice on_a /Eng: they) je u članstvu Trans Mreže Balkan (TMB) od 2014., a pridružila se koordinacijskom timu TMB-a 2020. Seka je aktivan u organizaciji kolekTIRV (nekadašnji Trans Aid) od 2012., a od 2015. je postala izvršno koordinatorstvo te organizacije. Seka je studirao engleski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću, te američku kulturu i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sekino obrazovanje i iskustvo uključuju i volontersko vođenje, financijsko upravljanje, fundraising, izgradnju zajednice, vršnjačke grupe podrške, kao i obuke i edukacije za TIRV zajednicu, stručnjaštvo i javnost.


[1]https://www.euro.who.int/en/health-topics/health-determinants/gender/gender-definitions/whoeurope-brief-transgender-health-in-the-context-of-icd-11

[2]https://www.euro.who.int/en/health-topics/health-determinants/gender/gender-definitions/whoeurope-brief-transgender-health-in-the-context-of-icd-11

[3]https://icd.who.int/docs/ICD-11%20Implementation%20or%20Transition%20Guide_v105.pdf

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *